Nadugačko i naširoko odgovarao je na današnjoj sjednici pulskog Gradskog vijeća direktor tvrtke Kaštijun, Dražen Stilinović, na pitanja vijećnice Možemo! Dušice Radojčić o neugodnim mirisima koji se šire istoimenim županijskim centrom za odlaganje otpada, zbrinjavanju i preuzimanju viškova te ugovoru o zbrinjavanju tih istih viškova. No, sve ukrug. Kako je i sam više puta istaknuo, glavni problem je biootpad, a dokle god se ne riješi to pitanje, sve će ostati isto – Kaštijun će nastaviti vonjati, a firma će izdvajati velike iznose za zbrinjavanje viškova.
- Puno smo o svemu tome razgovarali i diskutirali, ali nažalost ništa se nije riješilo. Već sam gotovo dvije godine direktor Kaštijuna. Kad sam došao, ustanovio sam da Kaštijun ima problema s viškovima, tj. biootpadom. Od 1.1. 2023. zakon propisuje da se u svim gradovima u Istri uvede takozvana smeđa kanta. Nažalost, ona, u potpunosti, nije uvedena u niti jednom gradu u Istri. U Vodnjanu je jedna ulica uvela par kanti. Kaštijun radi sve što je moguće da spriječi prihvat neadekvatnog otpada. Osobno sam i fotografirao kamione koji ulaze unutra, koji istovaruju stiropor, otpad koji direktno dolazi iz hotela, koji je pun otpada biološkog podrijetla i koji curi, a tek smo u lipnju, nismo još mi u srpnju, ni kolovozu, ni rujnu. Kamioni dolaze iz Medulina, Fažane, Umaga, iz svih gradova, kao i svake godine. Taj biootpad koji dolazi stvara te neugodne mirise, poručio je Silinović.
Ugovor za odvoz viškova, rekao je, još uvijek nije potpisan. Natječaj je, istaknuo je, u tijeku te se nada da će biti uskoro potpisan.
- Ali ako firma koja dobije natječaj odluči ne potpisati ugovor, ne znamo što ćemo s viškom. Ako ne riješimo osnovni problem, biootpad, i dalje ćemo imati isti problem kao i svake godine. Istra svake godine plaća pola milijuna eura kazne zbog nesektiranja otpada. To je puno. Ako ne napravim ništa, ne izgradimo kompostane, bioplinsko postrojenje ili bilo koji drugi sustav da se ovaj postojeći kompletira, bit ćemo na istom mjestu gdje i danas, apostrofirao je direktor Kaštijuna.
Kazao je da je natječaj za zbrinjavanje viškova raspisan za količinu od četiri tisuća tona.
- Cijena je 420 eura po toni. Kad nadodate PDV to je preko 500 eura. To nije prihvatljivo zato što mi primamo otpad za 146 eura po toni. Županija, ili netko, treba doći do nekakvih odluka, na kojoj će se lokaciji izgraditi jedno bioplinsko postrojenje. To je ključno. Šibenik ide u izgradnju jedne energane. Oni su svjesni situacije s otpadom, do 2035. godine otpad koji ide na odlagalište mora biti manji od 10 posto, nama ide 50 posto. Imamo problem sa zbrinjavanjem SRF-a (gorivo iz otpada). Mi plaćamo nekom drugom da se to zbrinjava, a to je apsurd, zaključio je.