- Lokalni mediji pokrivaju lokalne teme i bave se lokalnim akterima, no ne stavljaju u fokus pitanja demokracije i ljudskih prava. Lokalni mediji u Hrvatskoj trebali bi više pažnje pridavati ostvarivanju veće raznolikosti tema i aktera, kao i uključivanju većeg broja izvora kod pisanja novinarskih tekstova. Promjena lokalnih vlasti u nekim dijelovima Hrvatske mogla bi se iskoristiti kao prilika za kreiranje novih modela javnog financiranja lokalnih medija kojima bi se izbjegao pritisak lokalnih vlasti na autonomiju medija, zaključak je nacionalnog izvještaja "Lokalni mediji za bolje društvo", koji je prošlog mjeseca objavio Sindikat novinara Hrvatske, a u kojem je autorica Dina Vozab provela analizu sadržaja pet lokalnih medija - Dalmacije Danas, E-Međimurja, Glasa Istre, Glasa Slavonije i Zagreb.info. Mediji su odabrani su po načelu regionalne raznolikosti i svi su u privatnom vlasništvu.
Uzorak za analizu sadržaja činilo je deset najistaknutijih članaka u odabranih pet lokalnih medija koji se pojavljuju na vrhu stranice u konstruiranom tjednu od sedam dana u veljači 2022., uz konačan broj od 340 članaka u uzorku.
Uz analizu sadržaja, bilo je planirano provesti pet intervjua kroz veljaču 2022. godine s urednicima odabranih lokalnih medija. Uspio se ostvariti kontakt s glavnom urednicom Zagreb.info s kojom je proveden intervju.
Drugi urednici su ili odbili sudjelovati u istraživanju ili nisu odgovorili na poziv. Nakon toga pokušalo se ostvariti kontakt sa sindikalnim predstavnicima i drugim urednicima iz odabranih medija.
Međutim, potencijalni sugovornici ili nisu bili dostupni ili su odbili sudjelovati u istraživanju zbog nedostatka vremena ili zbog straha da će njihov identitet biti prepoznat.
Na kraju je ostvaren još jedan intervju, s lokalnom novinarkom iz Istre, koja nije predstavljala Glas Istre, već dobro poznaje stanje lokalnih medija u Istri.
Kod većine članaka identitet autora nije u potpunosti jasan - ili se radi o novinaru koji je potpisan samo inicijalima (30,3 posto) ili je sam lokalni medij potpisan kao autor (27,1 posto) ili nitko nije naznačen kao autor (7,1 posto). Samo 24,7 posto članaka ima jasno potpisanog originalnog autora, a 9,1 posto članaka preuzeto je iz novinske agencije HINA.
Pozitivan je nalaz da većina članka ima lokalni fokus u pokrivanju teme (66,2 posto) te da je glavni akter članka najčešće lokalni (47,9 posto).
Raznolikost tema u lokalnim medijima mogla bi biti veća. Najviše se prostora posvećuje kriminalu i crnoj kronici (16,8 posto), nakon čega slijedi ekonomija i gospodarstvo (10,3 posto), zdravlje i zdravstvo (9,4 %) te lokalna politika (9,1 posto).
Određenim temama koje bi mogle imati važan lokalni značaj posvećeno je mnogo manje prostora: religija (0,6 posto), znanost i tehnologija (0,9 posto), civilno društvo i građani (2,1 posto), okoliš (2,9 posto)…
Lokalni mediji ne artikuliraju teme kroz perspektivu demokracije, ljudskih prava ili izgradnje mira. Samo 3,8 posto članaka pokrilo je takve teme, a pri tome se većina tih članaka bavila pravima djece i mladih (četiri članka), pravima migranata i izbjeglica (zbog rata u Ukrajini, dva članka) te izgradnjom demokracije (dva članka).
Iako je pozitivno što su glavni akteri većinom lokalnog značaja, postoji problem nedovoljne reprezentiranosti različitih aktera. Glavni akteri najčešće su muškarci (51,8 posto), dok su žene mnogo manje zastupljene (17,4 posto).
Analiza sadržaja pokazala je da je problem kod lokalnih medija nedovoljan broj i raznolikost izvora za vijesti. Kod 14,1 posto članaka nije naveden niti jedan jasan izvor za priču, a 82,4 posto članaka koristi samo jedan izvor za priču. Pri tome najviše se oslanjaju na službene izvore (34,4 posto), zatim na druge medije (20 posto), druge izvore (npr. internetske stranice ili društveni mediji, 12,6 posto). Samo u 8,5 posto članaka glavni su izvor stručnjaci, u 5,8 posto izvori iz ekonomije i gospodarstva te u 3,2 posto izvori iz civilnog društva.
Dva intervjua, jedan o lokalnom mediju Zagreb.info, a drugi o lokalnim medijima u Istri
Zagreb.info u privatnom je vlasništvu te se, prema dobivenim informacijama iz intervjua, financira u potpunosti kroz oglašavanje i monetizaciju sadržaja na društvenim medijima.
Kao što je rečeno u intervjuu, u tom lokalnom mediju mogli bi biti zainteresirani i za oblike subvencija iz lokalnog proračuna ili neke oblike javnog financiranja, no u Zagrebu od promjene vlasti na lokalnim izborima 2021. to nije moguće. Slična je situacija i u Istri.
Kako je objasnila sugovornica iz Istre, modeli financiranja lokalnih medija su se u mnogim jedinicama lokalne samouprave promijenili nakon promjene vlasti na lokalnim izborima 2021. godine. Prije izbora mnogi su lokalni mediji bili ovisni o subvencijama koje su dolazile izravno iz lokalnog proračuna, što je predstavljalo velik rizik za autonomiju lokalnih medija.
Obje se sugovornice slažu da bi javno subvencioniranje lokalnih medija bilo korisno, no kroz modele koji bi osiguravali autonomiju medija od lokalnih vlasti.
Sugovornica iz Istre kritizira nedovoljnu zastupljenost tema demokracije i ljudskih prava u lokalnim medijima. Prema njoj to je posljedica promjena u novinarskoj profesiji u kojoj se smanjuje vrijednost sektorskog novinarstva kroz koje bi se moglo dublje istražiti te teme.
Budući da je došlo do promjene lokalne vlasti, ne osjeća se direktni pritisak lokalne vlasti na rad medija. Međutim, regulacija društvenih medija i rad organizacija za provjeru činjenica (fact-checking) doživljava se kao dio političkih utjecaja.
Sugovornica iz Istre najviše je isticala politički i ekonomski utjecaj na medije koji se često isprepliće. Osim direktnog financiranja medija iz lokalnih proračuna, lokalne vlasti i gradska poduzeća plaćaju promotivne članke koji se objavljuju u lokalnim medijima, često bez jasnog naznačivanja da se radi o plaćenim člancima.
Ova je publikacija nastala u u okviru projekta „Lokalni mediji za bolje društvo“, koji Sindikat novinara Hrvatske, Društvo novinara Slovenije, BH novinari i Nezavisno udruženje novinara Srbije izvode uz podršku britanskog veleposlanstva u Zagrebu,
