Lomača u Carrarinoj ulici bila je prva manifestacija fašističkog nasilja u Puli. Samo dva dana ranije osnovana je fašistička sekcija u Puli i to im je bila prva oružana akcija

Danas je simbolično obilježena 103. obljetnica spaljivanja Narodnog doma ispred spomen-ploče na zgradi HGK – Županijske komore u Puli.

U ime Grada Pule okupljenima se tom prigodom obratila zamjenica gradonačelnika Grada Pule Ivona Močenić.

„Na današnji dan prije 103 godine spaljen je Narodni dom u kojem je djelovala Hrvatska čitaonica i javna pučka knjižnica s fondom preko 7000 svezaka. Sve ono najdragocjenije što su pulski Hrvati stvarali u političkom, kulturnom i ekonomskom pogledu nestalo je u vatrenoj stihiji 14. srpnja 1920. godine. Učinjen je kulturocid i teško je naći riječi opravdanja zašto je to netko učinio. Proučavajući prošlost pokušavamo je shvatiti i nositi se s njome. Isto tako iz prošlosti moramo naučiti koliko je važno poštovati i tolerirati različitosti, a upravo vrednovanje različitosti i multikulturalnosti temeljne su vrijednosti na kojima počiva naš grad, ali i cijela Istarska županija,“ rekla je zamjenica gradonačelnika Ivona Močenić.

Povjesničar HAZU-a Milan Radošević izrazio je zadovoljstvo što od prošle godine Grad Pula službeno obilježava ovaj nemio događaj te što je ploča na zgradi HGK izmijenjana jer je na njoj desetljećima bio krivi datum. Prisjetio se nemilog događaja koji se dogodio prije 103 godine te iznio podatke o samoj zgradi i životu u Puli početkom 20. stoljeća.

Milan Radošević

„Događaj se dogodio 14. srpnja u večernjim satima 1920. godine. Radilo se o prvoj manifestaciji fašističkog nasilja u Puli. Samo dva dana ranije osnovana je fašistička sekcija u Puli i to im je bila prva oružana akcija. Vojska je tada čuvala ovu zgradu. Istra još službeno nije bila pripojena Italiji, a grad je bio u okupaciji. Vojska je dopustila da grupa nacionalista dođe s fašistima i spali ovu važnu zgradu. Od preko 7000 spaljenih knjiga i časopisa, uspjele su se sačuvati samo dvije knjige, od kojih  se jedna čuva u Gradskoj knjižnici i čitaonici Pula, a druga u Sveučilišnoj knjižnici u Puli.  Nije slučajno da su fašisti izabrali baš ovu zgradu za svoju prvu metu. Naime, to je bilo sjedište Hrvata i ostalih Slavena koji su živjeli ovdje. Prvi stanar bio je dr. Ivo Zuccon koji je imao ovdje svoje odvjetničke urede, te Lovro Škaljer i drugi. Punih 10 godina, do 1. Svjetskog rata, to je zdanje u kojem su se održavali brojni razgovori, dogovori, sastanci, koncerti i postalo je vrlo živo mjesto. Fašistima je Narodni dom bio trn u oku te su ga spalili do temelja. To je bio njihov prvi nasilni čin u Puli kojim je započelo četvrt stoljeća nasilja, koji je fašizam provodio ne samo u Puli i Istri, nego i u ostatku Italije,  a u 2. Svjetskom ratu, uz nacističku Njemačku, i u ostatku Europe“, rekao je povjesničar Milan Radošević te predložio da se u predvorju današnje HGK-Županijske komore Pula postavi nekoliko informativnih ploča kojima bi se objasnilo zašto je bio Narodni dom bitan, što se u njemu odvijalo te kakav je tada bio kulturni, politički i gospodarski život u Puli.

Istaknuta je važnost obilježavanja ove obljetnicu i prenošenje na mlađe generacije kako bi iz povijesti nešto naučili te prepoznali takve događaje.