Svaki četvrti umirovljenik preživljava od najniže mirovine. Ukupno ih je više od 300.000, a iznose svega 358 eura. Najviše je onih starosnih, a za čak 30 godina staža prosječna najniža mirovina ovih korisnika penje se na samo 374 eura
Svaki četvrti umirovljenik preživljava od najniže mirovine. Ukupno ih je više od 300.000, a iznose svega 358 eura. Najviše je onih starosnih, a za čak 30 godina staža prosječna najniža mirovina ovih korisnika penje se na samo 374 eura
Najniža mirovina određuje se u slučaju kada bi mirovina, izračunata na temelju godina staža i plaća, bila manja od najniže.
Svaki četvrti umirovljenik preživljava od najniže mirovine. Ukupno ih je više od 300.000, a iznose svega 358 eura. Najviše je onih starosnih, a za čak 30 godina staža prosječna najniža mirovina ovih korisnika penje se na samo 374 eura.
U prosječnoj plaći najniže mirovine čine svega 30 posto udjela, a penaliziraju se kao i sve ostale prijevremene mirovine. Da bi stvar bila gora, najniža mirovina računa se samo za godine radnog staža, ali ne i mjesece.
Najniža mirovina porasla je srpanjskim usklađivanjem, tako da je njezina vrijednost s 12,64 eura sada povećana na 13,58 eura, odnosno za 7,46 posto. Najniža mirovina računa se tako da se godine staža pomnože s vrijednošću mirovine pa za minimalnih 15 godina staža ona sada iznosi 203,7 eura. Za 20 godina staža najniža mirovina je 271 euro, za 25 godina 339 eura, za 30 godina 407 eura, za 35 godina 475 eura te za 40 godina 543 eura, piše Mirovina.hr.
Najniža mirovina određuje se u slučaju kada bi mirovina, izračunata na temelju godina staža i plaća, bila manja od najniže. To se događa u slučaju kada su plaće tijekom radnog vijeka bile znatno ispod prosjeka pa je, s obzirom na rast plaća, korisnika najniže mirovine iz godine u godinu sve više, jer je i sve više radnika s ispodprosječnim primanjima.
Hrvatska ima 268.895 korisnika najniže mirovine bez isplata u inozemstvo, što znači da svaki četvrti umirovljenik preživljava od najniže mirovine. Ona u prosjeku iznosi 394 eura, što čini svega 30 posto udjela u prosječnoj plaći koja je za srpanj iznosila 1.315 eura. Da su se te mirovine određivale i prema zarađenim plaćama kroz radni vijek, njihov prosjek bi bio 266 eura, odnosno bile bi 128 eura manje, pokazuju najnoviji statistički podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
Nakon isplate usklađivanja u rujnu, upravo su najmanje ‘profitirali’ korisnici najniže mirovine koja je rasla za 27 eura, dok je prosječni hrvatski umirovljenik usklađivanjem dobio oko 40 eura veću mirovinu. Za kolovoz, dakle prije usklađivanja, prosječna najniža mirovina iznosila je 367 eura.
S isplatama prema međunarodnim ugovorima, broj korisnika najniže mirovine penje se na 315.440 korisnika s prosječnim mirovinskim primanjima od svega 358 eura. Da su se njihove mirovine računale prema stažu i plaćama, iznosile bi 243 eura. Prosječan staž korisnika najniže mirovine i nije toliko malen i iznosi 28 godina. Velika većina najnižih mirovina su starosne, njih 247.097 s prosječnih 374 eura za čak 30 godina radnog staža. Invalidskih najnižih mirovina je 41.259 od 330 eura za 20 godina staža u prosjeku, dok je najmanje obiteljskih, 27.084 od samo 252 eura za 21 godinu staža.
Najniža prijevremena starosna mirovina podložna je penalizaciji kao i sve ostale prijevremene mirovine, tako da se umanjuje za mjesece, odnosno godine ranijeg umirovljenja po stopi od 0,2 posto mjesečno. Da bi apsurd bio veći, najniža mirovina računa se samo za godine radnog staža, ali ne i za odrađene mjesece. Primjerice, ako ste radili 35 godina, 11 mjeseci i 29 dana, u izračun će ući samo 35 godina, dok ovih 11 mjeseci i 29 dana rada i uplaćenih doprinosa propada.
“Četiri, pet, šest godišnjih doba” predstava je inspirirana djelom suvremenoga klasičnog skladatelja Maxa Richtera „Nova četiri godišnja doba“ (rekomponirani Vivaldi), a otvara pitanje što znači biti u skladu s prirodom koja se mijenja
u prostorijama zgrade Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti održala se hrvatska premijera dokumentarnog filma posvećenog piscu, profesoru i članu HAZU, Mladenu Machiedu, "LA QUOTIDIANITÀ NON ORDINARIA DI UN ITALIANISTA CROATO" / "NEUOBIČAJENA SVAKIDAŠNJICA JEDNOG HRVATSKOG TALIJANISTA". Film je režirao redatelj Matteo Prodan, a producirao ga je Damir Murković iz Hrvatske zajednice u Trstu - Comunità Croata di Trieste
Vjetar na kopnu slab. Na Jadranu umjerena, podno Velebita i jaka bura, prema otvorenom moru popodne i umjeren sjeverozapadnjak
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
