- Izvor Nimfej otvorili smo danas zbog velikog interesa medija. Radi se o izvoru koji je u funkciji više tisuća godina i na kojemu je nastao sam grad Pula. Objekt je to pulskog Vodovoda, a u sustav vodoopskrbe uključen je u 19. stoljeću. Herculanea, pak, ima vodopravnu dozvolu za korištenje vode s ovog izvora, kazao je danas novinarima direktor Herculanee, Robi Fuart.
Izvor Nimfej
Izvor Nimfej izgradio Pulu - izvor Nimfej spašava Pulu
Naime, nakon što je u ponedjeljak na području Istre na snagu stupila Odluka o redukciji vode, Herculanea tehnološku vodu s izvora Nimfej koristi za zalijevanje i čišćenje javnih odnosno zelenih površina. Kvaliteta vode za njihove potrebe je zadovoljavajuća, no razina vode i ovdje pada.
Herculanea, podsjetimo, godišnje smije koristiti 70 tisuća kubnih metara vode s ovog izvora, a dosad su potrošili 15 posto tog iznosa, no imaju i dnevna ograničenja koja su dužni poštovati. Od nekih su poslovnih subjekata, ponajviše poljoprivrednika, već dobili upite o mogućnostima korištenja vode s Nimfeja, što će se eventualno odvijati u noćnim satima.
To će se vršiti u organizaciji Herculanee, a tako da će se naplaćivati tek prijevoz cisternama, no ne i sama voda.
- Sušne 2012. godine ovaj nam je izvor bio dostatan. Trenutno stanje je zadovoljavajuće i balansirat ćemo s obzirom na rezultate mjerenja vode, odgovorio je Fuart na naš upit hoće li ovaj izvor „izdržati“ redukciju bude li ona potrajala.
Direktor pulskog Vodovoda, Edo Krajcar
Troškove obrade vode osjetit će i građani
- Akumulacija Butoniga jedna je od najvećih u zemlji i osigurava pitku vodu cijeloj Istri. Mislim da radimo sve ono što Istarski Vodovod može. Poduzeli su mjere nadohranjivanja iz izvora Bulaž čime je osigurano milijun kubike vode više no što je to bio slučaj izrazito sušne 2012. Valja naglasiti da suša ne pogađa samo Istru već gotovo pola Europe. Desalinizatori su svakako jedno od rješenja za budućnost, a moramo znati da svaka tehnologija obrade vode košta, pa se to na kraju prelama i na naše korisnike, ustvrdio je pak direktor pulskog Vodovoda, Edo Krajcar.
Prije nekoliko dana izjavio nam je kako je od 13 pulskih bunara u funkciji njih svega nekoliko, a na mnogima je zamućenje vode evidentirano još osamdesetih godina prošlog stoljeća, pa nas je zanimalo kako je moguće da se desetljećima nije ništa poduzimalo po tom pitanju, imajući na umu da se klima mijenja.
Količine pulskih bunara ne mogu spasiti Pulu
- Voda se iz pulskih 13 bunara koristi od 1860. godine. Vremenom je došlo do njihovog onečišćenja, a u sušnim razdobljima nisu izdašni i pada im nivo vode. Dakle, danas na njih ne možemo računati. Uz tri koja su sada u funkciji, za korištenje pripremamo još dva, u Jadreškima te na lokaciji Tivoli, a nakon toga bit će funkcionalni Campanož i Fojbon. Međutim, nisu to količine koje mogu spasiti Pulu, odgovorio nam je Krajcar.
Podsjetio je kako ipak vrlo visokih 60 posto ukupne vodoopskrbe Puli dolazi iz Butonige i Gradole.
Kružni tok u Šijani nakon tri dana od stupanja na snagu redukcije vode/Foto: Manuel Angelini
Oborina nema na vidiku sve do druge polovice kolovoza
Nagađanja da se kroz 15 dana može očekivati novi val mjera u smislu redukcije vode, Krajcar je komentirao riječima: „Potrošnja je u Puli spala na 38 tisuća metara kubnih s današnjim danom, a prije tjedan dana iznosila je oko 45 tisuća. Znači da, po uvođenju redukcije, bilježimo pad od 10 posto. Rekao bih da ipak imamo razloga za optimizam, iako – kad je riječ o prognozama – čini se kako će suša potrajati. Oborina zasad nema na vidiku sve do druge polovice kolovoza.“