Politika i društvo

ISPUNJEN CILJ NATO-a

MORH: Hrvatska među osam zemalja koje izdvajaju više od 2 posto BDP-a za obranu

Ministar obrane Mario Banožić rekao je da je Hrvatska, kao odgovorna članica NATO-a, kontinuiranim povećanjem obrambenog proračuna dosegla zadani cilj od 2.16 % BDP-a izdvajanja za obranu


 
1 min
HINA
Foto: Pixsell/Robert Anić

Ministar obrane Mario Banožić rekao je da je Hrvatska, kao odgovorna članica NATO-a, kontinuiranim povećanjem obrambenog proračuna dosegla zadani cilj od 2.16 % BDP-a izdvajanja za obranu

S izdvajanjem 2,16 posto BDP-a za obranu u 2021. godini, Hrvatska je ispunila cilj NATO-a o ulaganju najmanje 2 % BDP-a u vojne svrhe, objavilo je u četvrtak ministarstvo obrane.

Riječ je o obvezi povećanja izdvajanja za obranu do 2024. na što su se države članice NATO-a obvezale 2014. godine.

Uz to, cilj NATO-a je da ulaganje u opremu iznosi najmanje 20 posto obrambenog proračuna. Hrvatska je prošle godine premašila i taj cilj i za opremanje izdvaja 30,6 % obrambenog proračuna.   

Ministar obrane Mario Banožić rekao je da je Hrvatska, kao odgovorna članica NATO-a, kontinuiranim povećanjem obrambenog proračuna dosegla zadani cilj od 2.16 % BDP-a izdvajanja za obranu.

"Modernizacija i opremanje Hrvatske vojske i podizanje standarda života i rada hrvatskih vojnika prioritet je ove vlade i mene kao ministra obrane", rekao je Banožić.

Vlada je prošle godine donijela stratešku odluku o nabavi višenamjenskog borbenog zrakoplova Rafale. Bilo je to najveće ulaganje u vojsku u posljednjih 30 godina.

U Hrvatsku su stigla i prva dva helikoptera Black Hawk, a nabavljaju se i oklopna vozila pješaštva Bradley za kopnenu vojsku te se grade i obalni ophodni brodovi za mornaricu.

"I dalje ćemo nastaviti ulagati u sve grane Hrvatske vojske. Upravo ulaganjem u vlastite sposobnosti za obranu, Hrvatska pridonosi jačanju i NATO-a i Europske unije“, istaknuo je Banožić.


Nastavite čitati

Novi EU plan prometne mreže Hrvatskoj daje priliku da obnovi pruge i luke

Na ovaj način otvaraju se ozbiljne mogućnosti za početi raditi studije i projekte onoga o čemu slušam od kad sam živ. I željezničkog tunela kroz Učku, i Novog Krčkog mosta, i konačno da se riješi i ta pruga Rijeka-Zagreb, spoje naše prometnice i sa slovenskim mrežama, ali i da se dalje ulaže u luke, u lučke uprave, u lukobrane, u zračne luke. Dakle sve je to sada na tanjuru", istaknuo je Valter Flego

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.