Odlukom Vlade RH, Ministarstvu zdravstva ovog je tjedna dana suglasnost za preuzimanje obveza na teret državnog proračuna u razdoblju od 2024. do 2030. godine za sklapanje ugovora o javnoj nabavi usluge helikopterske hitne medicinske službe (HHMS) na četiri lokacije: Rijeka, Split, Zagreb i Osijek.
Riječ je o ugovorima vrijednima 62,5 milijuna eura.
Kako je pritom istaknuo ministar zdravstva Vili Beroš, ovom se uslugom osigurava zbrinjavanje teško ozlijeđenih ili kritično oboljelih osoba u okviru takozvanog zlatnog sata kroz primarne letove. „Zbrinjavanje pacijenta unutar zlatnog sata povećava šanse za preživljavanje ozlijeđenih od 30 do 50 posto te omogućuje najbolje šanse za kvalitetan oporavak ozlijeđenih", naglasio je Beroš.
Međutim, kako upozorava Mladen Tureček, predsjednik udruge HELP - Helikopterima liječnici pomažu, već sada ima manjkavosti za koje postoji šansa da ih se ispravi u idućih šest mjeseci, dakle do početka rada HHMS-a iduće turističke sezone.
- Nužno je uvesti određene ispravke. Prije svega, kao udruga otpočetka se zalažemo za bude pokrivena čitava Hrvatska na čemu ćemo inzistirati i dalje, bez obzira na ovu odluku Vlade. Što se tiče Istre, govorili smo i govorimo i dalje da je helidrom kod ili na pulskoj Općoj bolnici neophodan, bez obzira bila jedna od budućih baza za helikoptere planirana u Istri ili ne. Pozdravljamo odluku Vlade o potpisivanju sporazuma sa Slovenijom o zbrinjavanju pacijenata iz Istre u bolnici u Izoli. Međutim, ne znamo obuhvaća li to i helikoptersku službu ili ne. Znamo samo da taj sporazum podrazumijeva zbrinjavanje hitnih slučajeva iz Istre u Izoli i to pozdravljamo kao veliki korak, bez obzira obuhvaća li i helikoptersku službu. Voljeli bismo da je to tako, ali za sada to nije jasno rečeno. To bi bilo super, jer bi se tada helikopterima životno ugroženi pacijenti mogli zbrinuti u Puli, Rijeci i Izoli, i bile bi pokrivene sve tri strane Istre, kaže Tureček.
Dodaje kako se govori da bi se u Rijeci uredio helidrom na Rujevici što je, ističe, tek malo bolje od ovoga što imaju danas, kada helikopteri slijeću na Deltu.
- Ponavljam, čitav sustav helikopterske hitne pomoći mora biti ustrojen tako da najugroženiji pacijenti moraju biti što prije zbrinuti u najbližoj bolnici. Stoga helikopteri moraju sletjeti što bliže ugroženom pacijentu i što bliže ustanovi kako bi imali velike šanse spasiti život. Nikakav oblik dodatnih transfera pacijenta iz helikoptera u kola hitne pomoći, pa transport do bolnica ne zadovoljava. Samo direktan transfer do ili na bolnicu jer je to najbrži put u operacijsku salu ili hitnu pomoć, kaže Tureček.
U tom kontekstu, dodaje, nedostatak helidroma kod Opće bolnice Pula bit će veliki problem za pacijente, a pogotovo za one s Lošinja, Suska, Unija...
- Mi ne gledamo na geografsku ili županijsku pripadnost određenog područja, već na spašavanje ljudskih života. Bez takvog razmišljanja imat ćemo problema s helikopterskom hitnom medicinskom službom. Ali, ponavljam, imamo još šest mjeseci vremena to ispraviti, ističe Tureček.
Na pitanje gdje se i je li se igdje stiglo s planiranjem helidroma u Puli, ravnateljica Opće bolnice Pula, dr. Irena Hrstić, unatrag dva dana odgovorila nam je da do sada nije dobila niti informaciju o ustrojavanju helikopterske hitne medicinske službe za područje Istarske županije.
„Izgradnja helidroma nije bila sastavni dio projekta nove bolnice u Puli, iako je bilo razmišljanja u tom smjeru. Prema tadašnjim neslužbenim procjenama, radilo se o investiciji u vrijednosti od oko 500 tisuća eura, a ne raspolažemo podacima koliko bi to danas iznosilo. Opća bolnica Pula ne raspolaže vlastitim sredstvima za njezinu realizaciju", odgovorila je ukratko doc.dr.cs. Irena Hrstić, dr. med., ravnateljica OB Pula.
Dodala je također kako odluka o svrsishodnosti postojanja helidroma uz OB Pula za potrebe Istarske županije, svakako treba biti strateška i donesena u suglasju administracije i struke.