NEVJEROJATNA BAHATOST BRIJUNI RIVIJERE U prodaju ide atraktivno zemljište na Hidrobazi, a državno-županijska tvrtka na čelu s HDZ-ovim direktorom mjesecima o tome šuti!

Nakon što smo dobili i potvrdu Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine da u prodaju ide državno zemljište na području Hidrobaze koje dugi niz godina čini jezgru famoznog projekta Brijuni rivijera, istoimena županijsko-državna tvrtka na čijem je čelu od zadnjih lokalnih izbora HDZ-ov direktor Ivica Butorac, sada komotno može staviti ključ u bravu.

Upravo je Hidrobazu Butorac kao novokomponirani stranački stručnjak za turističke i investicijske projekte u više navrata isticao kao najspremniju lokaciju za koju već postoji ozbiljan interes potencijalnih investitora, spominjući kako je fokus Brijuni rivijere, pogađate, upravo na Hidrobazi "jer radi se o projektu vrijednom 100 milijuna eura!"

No kao i mnogo puta dosad, i iako se radi o javnoj tvrtki kojoj je primarni cilj bio staviti u funkciju "brijuni rivijera lokacije" iz te tvrtke mjesecima odbijaju dati bilo kakvu informaciju o daljnjoj sudbini Hidrobaze.

Šutnja traje mjesecima

Još u lipnju zatražili smo informacije kada se planira raspisivanje javnog međunarodnog poziva, što je, Butorac ambiciozno najavljivao, ali nakon više ponovljenih upita, bio je to bezuspješan pokušaj. Po istom principu djeluje i resorno Ministarstvo gospodarstva, državne imovine i prostornog uređenja koje smo također još ljetos  pitali u kojoj je fazi raspisivanje međunarodnog tendera, no ispalo je da im se "upit zagubio".

I dok smo uzaludno pokušavali dobiti kakvu-takvu informaciju o sudbini atraktivnog državnog zemljišta, čini se da je država, skupa s Brijuni rivijerom, imala sasvim drugačije planove.

A onda je kao grom iz vedra neba odjeknula vijest da država planira prodati tu istu Hidrobazu koja je procijenjena na 10 milijuna eura.

Odjednom nema više govora o pravu građenja, nema više govora o višemilijunskim iznosima koje će taj projekt donijeti Istri, nema više zainteresiranih investitora... Hidrobaza je državi postala teret osobito nakon što je bivša pulska vlast stavila veto na plažu koju su zajedno u natječajnom paketu, priželjkivali zainteresirani investitori. 

U Ministarstvu su nam napokon jučer nakon više mjeseci odgovoili o planovima za Hidrobazu.

Ističu da je javni poziv jedina opcija za raspolaganje nekretninama na predmetnoj lokaciji.

Naime, kako doznajemo nekretninom će se raspolagati prodajom ili osnivanjem prava građenja, uz naknadu utvrđenu od ovlaštenog sudskog vještaka odabranog kroz postupak javne nabave. Odluku o vidu raspolaganja donijet će vlasnici zemljišta u obuhvatu, odnosno Vlada Republike Hrvatske i Gradsko vijeće Pule za Grad Pulu.

- Nakon natječaja iz 2019. godine, na kojem nije bilo pristiglih ponuda, obavljeni su razgovori sa više ozbiljnih interesenata, koji su kao dva glavna razloga za nedavanje ponuda naveli kratak rok prava građenja (30.g.) i to što pomorsko dobro,odnosno plaža, nije bilo predmet natječaja. Trenutna procijenjena vrijednost Hidrobaze Pula iznosi 10 milijuna eura. Projekt je u visokoj fazi spremnosti za raspolaganje odnosno za raspisivanje javnog natječaja koji će biti međunarodni, glasi odgovor Ministartsva.

Od zadnjeg propalog natječaja za tu lokaciju protekle su više od četiri godine, no tada nije stigla niti jedna ponuda. Taj je postupak raspolaganja nekretninama na zemljištu površine oko 282 tisuće kvadrata Vlada pokrenula temeljem sporazuma kojim su Republika Hrvatska i Grad Pula kao vlasnici zemljišnih čestica utvrdili uvjete, prava i obaveze za realizaciju ‘Projekta Hidrobaza’ odnosno amenovali godinama pripremanu prenamjenu nekadašnjeg vojnog zemljišta u razvojno-turističke svrhe. 

U tom se dokumentu što ga je Vlada na svojoj putujućoj sjednici usvojila u Puli još studenom 2018. godine, procjenjivalo da bi za realizaciju turističkog projekta zainteresirani investitor trebao uložiti cca 210 milijuna kuna. Također, u zadnjem pozivu objavljenom 2019. godine kao uvjet navedena je naknada za osnivanje prava građenja od 2,3 milijuna kuna godišnje. Plan je bio da investitori dobiju pravo građenja na 50 godina.

Zadnje se pak spominje pravo građenja na rok od 30 godina što potenecijalni investitori nikako nisu željeli prihvatiti tražeći mogućnost da se rok zbog isplativosti investicije, produlji na 99 godina. Kako se neslužbeno doznaje, među zainteresiranim ulagačima bila je i hotelska kuća Valamar i francuski Bouygues, koji su uvjetovali da se u ponudu uključi koncesija na pomorsko dobro. No samo je u plažu dosad uloženo oko dva miljuna eura javnog novca,  a sasvim je logično da ni jednom investitoru nije interesantna gradnja hotela ako u paketu u koncesiju ne dobije i plažu.

Zoričić na Hidrobazi vidi potencijal za zdravstveni turizam

Na stranicama Brijuni rivijere, Hidrobaza je još navedna kao jedan od ključnih dijelova istoimenog projekta, a nigdje nema ni spomena da se model drastično mijenja.

Urbanističkim planom uređenja "Štinjan" u tom je dijelu planirana zona ugostiteljsko-turističke namjene koja bi uključivala gradnju hotela, turističkog naselja i kampa s ukupnim kapacitetom od 1.200 postelja kategoriziranih s minimalno četiri zvjezdice.

Zašto je država odjednom promijenila mišljenje i je li na vidiku novi zainteresirani kupac čiju ponudu nije mogla odbiti, nije poznato.

Na spomen prodaje, okom nije trepnuo pulski gradonačelnik Filip Zoričić koji je na pitanje podržava li prodaju ili smatra da država treba ponudi drugačiji model, nije konkretno odgovorio. Upravo se njegov prethodnik Boris Miletić usprotivio ideji da se plaža daje u koncesiju, jer je riječ o javnom dobru u koje se ulagalo godinama i interes je Grada da plaža ostane javna.

S lijeva/ Direktor Brijuni rivijere Ivica Butorac gradonačelnika Zoričića nije o ničem obavijestio?

- Meni je u redu da se taj prostor privede svrsi i bude turistička namjena, pogotovo ako bi možda išla u smjeru zdravstvenog turizma. Što se tiče plaže, ona mora ostati javna i gradska, pristupačna svima, odgovorio je Zoričić.

Kada smo ga o Hidrobazi pitali tijekom intervjua u rujnu, nije dao naslutiti da ima bilo kakve informacije da se sprema prodaja.

- Mi smo tu jasni. Plaža ne može bit dio javnog poziva. Imam povratnu informaciju da će poziv ići, ali kada, to ne znam. I Mjesnom odboru Štinjan smo prenjeli još ranije da se plaža neće dirati i koncesije za plažu neće biti, rekao je u intervjuu za Istra24 Filip Zoričić.

Da država prodaje obiteljsko srebro neočekivana je odluka budući da se u prijedlogu Godišnjeg plana upravljanja državnom imovinom za 2024. godinu nigdje ne spominje prodaja Hidrobaze. Tamo je ta lokacija navedena kao investicija koja će "pridonjeti rastu investicijskih projekata za aktivaciju neiskorištene državne imovine putem osnivanja prava građenja, prava služnosti, zakupa i dodjele na uporabu“. O prodaji ni riječi.

U istom se dokumentu navodi kako se radi o zajedničkom projektu s Gradom Pula temeljenom na osnivanju prava građenja na zemljištu turističke namjene (hotel, turističko naselje, kamp), površine 28 hektara. Stoga je još više nejasna promjena mišljenja države koja po novom zagovara prodaju, iako to prethodno nije navedeno u Planu upravljanja državnom imovinom kojeg donosi ta ista država?!

U ožujku prošle godine predstavljeni su i neki ambiciozni planovi pulske gradske uprave u sklopu Urbane obnove Pule, među kojima je bitno mjesto zauzela upravo Hidrobaza. Tadašnja pročelnica Anja Ademi navela je da za Hidrobazu Ministarstvo mora odrediti kada idu natječaji i za što.

- U ovoj fazi nije, naravno, moguće znati kada bi se krenulo s konkretnim radovima, međutim čitav projekt Urbane obnove Pule potrajat će i do 10, 15 godina, navela je sada već bivša pročelnica Ademi.

Što se tiče projekta Urbane obnove Pule, kako je to prezentirano lani, odabrane lokacije bile su Muzil, Hidrobaza i Mornarička bolnica. Tada se čekala feasibility analiza za Mornaričku bolnicu i Hidrobazu koju je izrađivala Europska banka za obnovu i razvoj, a nakon toga, gradska radna skupina analizu je trebala proučiti i revidirati. Time je trebala biti završena prva faza, nakon čega se najavljivalo potpisivanje ugovora za drugu fazu u kojoj se moraju uključiti i ministarstva i Brijuni Rivijera. Gdje je sve to zapelo, ostaje pod upitnikom.

Što na prodaju Hidrobaze kažu politički akteri, pitali smo pulski Možemo!, SDP i HDZ, ali i istarskog župana i bivšeg gradonačelnika Pule Borisa Miletića. Njegov je stav posebno interesantan budući da bi oko prodaje, konkretna saznanja svakako trebala imati tvrtka Brijuni rivijera koju zajednički kontroliraju Istarska županija i Republika Hrvatska.

Do zaključenja ovog teksta, odgovorila nam je gradska vijećnica i koordinatorica Možemo! Pula Dušica Radojčić i predsjednik pulskog SDP-a Igor Belas koji se oko ove "nacionalne teme" trebao prethodno konzultirati sa središnjcom.

S Iblera odgovaraju šturo.

- SDP podupire stavljanje u funkciju svih bivših vojnih objekata na području Hidrobaze, a plaža mora kao i do sada biti na raspolaganju građanima Pule i njihovih gostiju, kazao je Igor Belas.

Peđa Grbin i Igor Belas

I Dušica Radojčć primjećuje da je u Prijedlogu Godišnjeg plana upravljanja državnom imovinom za 2024. godinu za lokaciju Hidrobaza predviđeno sklapanje ugovora o osnivanju prava građenja, te da je to zajednički projekt s Gradom Pulom.  

"Zdravstveni kompleks dobro zvuči na papiru"

- Prodaja nije, dakle, u skladu s tim Planom. Ako je u vezi s time došlo do promjene, unatoč Planu, smatramo da prodaja nije dugoročno u najboljem javnom interesu. Vidjeli smo koliko je državne imovine u različitim oblicima rasprodano u proteklih nekoliko desetljeća i to sve zahvaljujući mitu da je država kao vlasnik loš gospodar. Ovakva HDZ-ova država sigurno je loš gospodar jer samo takva može predlagati daljnu rasprodaju onog posljednjeg društvenog bogatstva koje nam je preostalo – zemljištam kaže Radojčić.

Prisjeća se da da je polovinom 2019. godine država raspisala natječaj za pravo građenja za Hidrobazu na 50 godina.

- S tim je planom bilo je više problema. Osim predviđene prekomjerne izgradnje, Grad Pula se obavezao osigurati preduvjete za tu značajnu turističku izgradnju odnosno za izgradnju potrebne komunalne infrastrukture - za elektroničku komunikacijsku infrastrukturu, javnu vodoopskrbu i odvodnju. Radi se o ogromnom ulaganju. Na natječaju nije bilo zainteresiranih, barem je tako komunicirano, jer je plaža izostavljena iz natječaja. Držimo da je i dalje nemoguće dodijeliti dio pomorskog dobra budući da se radi o javnoj plaži Hidrobaza. Nakon toga je prošle godine izrađena Strategija regeneracije pulskih brownfielda, koja je za Hidrobazu predvidjela hotel, eko selo i zonu zdravstvenog turizma. Ta Strategija nije provedena kroz pulske urbanistčke planove, pa nije ni obavezujuća. U posljednje su vrijeme svima puna usta prekomjernog turizma i potrebe za njegovim ograničavanjem, ali nitko ne povlači kočnicu, upozorava Radojčić.

Na ideju o zdravstvenom turizmu koju predlaže pulski gradonačelnik, Radojičić ističe "da ta ideja proizlazi iz spomenute Strategije regeneracije pulskih brownfielda, gdje su stručnjaci za područje Hidrobaze predložili hotel, eko selo i zdravstveni resort".

Dušica Radojčić

- U drugoj fazi najavljena je detaljna specifikacija tog prostora no to još nismo vidjeli. Kao i za ostale svoje odluke i ideje, gradonačelnik se ne bavi ozbiljno ni temeljito ničime, samo se razbacuje pojmovima za koje ni sam nije svjestan što znače i što sa sobom nose. Znamo dobro da pulska bolnica ima velikih problema s kadrovima te da veliki broj kadrova bježi u privatni sektor, uključujući i gradonačelnikovu zamjenicu (Ivona Močenić op.a), ostavljajući tako stanovništvo cijele Istre bez adekvatne zdravstvene skrbi, a sve zahvaljujući lošem upravljanju cjelokupnim zdravstvenim sustavom kojeg vode gradonačelnikovi partneri u HDZ-u. Stoga, prije nego i našu zdravstvenu skrb u potpunosti predamo na uslugu turistima, moramo dovesti u red funkcioniranje pulske Opće bolnice, ističe Dušica Radojčić.

Napominje kako zdravstveni kompleks dobro zvuči na papiru, dok u naravi u ovom trenutku "to znači gubitak i ono malo zdravstvenog kadra kojeg sad imamo, velike probleme s infrastrukturom, otežano prometovanje".

- K tome, postavlja se i pitanje hoće li velika investicija uređenja plaža u tom dijelu, otprije nekoliko godina, služiti većinski novom investitoru i njegovim hotelskim gostima, umjesto lokalnom stanovništvu? Ideja zdravstvenog resorta može funkcionirati samo u cjelini u kojoj je zamišljena, tako da bi planiranje eventualnog zdravstvenog resorta na Hidrobazi trebalo biti praćeno i ostalim planovima iz iste strategije, a ne da se pojedinačno odabiru projekti koji njemu u tom trenutku dobro zvuče, zaključuje Dušica Radojčić.