Orhideja Petković obznanila: KLIK Pula je pred završetkom

Danas je u pulskom Kinu Valli održana konferencija "Ljudski resursi u turizmu i ugostiteljstvu - obrazovanje i zapošljavanje", koju su organizirali Škola za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu Pula kao nositelj projekta KLIK Pula, i Hrvatska gospodarska komora – Županijska komora Pula kao partner na projektu.

U sklopu konferencije održana su dva panela, Obrazovanje u turizmu i ugostiteljstvu - Znanje kao temeljni i razvojni resurs i Budućnost zapošljavanja u turizmu i ugostiteljstvu - Važnost regionalnog centra kompetentnosti.

Na prvom panelu sudjelovali su Patricia Percan, pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, sport i tehničku kulturu Istarske Županije, Ana Vrđuka Šumar, Hrvatski zavod za zapošljavanje iz Područnog ureda Pula, prof. dr. sc. Slobodan Ivanović s fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija, izv. prof. dr. sc. Sabina Lacmanović s Fakulteta ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković", i Elisabetta Fortunato, viša stručna savjetnica u Odjelu za unapređenje sustava strukovnog obrazovanja, Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Na drugom panelu sudjelovali su Loreta Žmak , voditeljica internih razvojnih programa Valmar Riviera d.d., Kristian Šustar, glavni izvršni direktor Jadran Hoteli d.d., Davorin Purgarić, glavni savjetnik i voditelj Stručne službe za pravne poslove i razvoj ljudskih resursa Hrvatske turističke zajednice, i Ticiana Trošt Kožljan iz Hrvatske gospodarske komore - Županijska komora Pula.

Orhideja Petković ravnateljica budućeg Centra za kompetentno cjeloživotno razvijanje inovativnih znanja i vještina u sektoru ugostiteljstva i turizma KLIK Pula, prije samog početka konferencije izrazila je zadovoljstvo skorim dovršetkom Centra.

Orhideja Petković

- Sa zadovoljstvom mogu reći da projekt ide prema svom kraju, te bi trebao biti završen 27. prosinca, što znači da smo sada u završnim aktivnostima. Tako je i ovaj današnji panel koji je organizirala Hrvatska gospodarska komora, Županijska komora Pula zadnji u u nizu različitih uspješnih panela koji su organizirani u sklopu KLIK projekta Pula. Inače, osim Gospodarske komore, tu imamo još jako puno partnera u projektu koji su isto tako dali svoj doprinose razvoju ovog projekta i svi su do sada uspješno surađivali i ja se nadam da neće biti nikakvih problema još ovih posljednjih tri mjeseca do samog završetka. Od projekta nisu profitirali samo naši partneri, nego isto tako i naši učenici, nastavnici, zaposlenici, partnera koji su kroz ovaj projekt imali jako puno mogućnosti usavršavanja, kazala je Petković, te nadodala o uključivanju mladih ljudi i njihovom zadržavanju u turizmu i postoje li pravi odgovori na to pitanje:

"Odgovore nemamo, jer da imamo odgovore, onda bi bilo jako jednostavno, pokušavamo naći odgovore, naravno da je to uvijek voljni moment. Hoće li će mladi čovjek kada završi neko zanimanje i ostati u njemu, jako je puno faktora koji trebaju biti zadovoljeni. Prije svega je pozicija toga zanimanja u društvu. Kao što znate, nekako i legislativa nije naklonjena tome da konobar bude onaj, ili da mora biti onaj koji je završio i školovao se za to. S gimnazijom, s bilo kojom školom ili fakultetom, vi možete obavljati te poslove. Mislim da je to prva i osnovna razlika, jer morate priznati da nije isto biti konobar u nekom beach baru ili u jednom hotelu sa četiri ili pet zvjezdica. Tu trebaju neke kompetencije koje se jedino kroz školovanje, i ne samo kroz školovanje, nego sa suvremenim društvom i razvojem društva i svih stvari koje se unaprjeđuju u turizmu. Isto tako se mora i taj konobar koji je završio školovanje prije pet ili deset godina usavršavati i stjecati neke nove kompetencije koje tržište rada zahtijeva, poručila je Orhideja Petković.

Slobodan Ivanović s fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija na panelu je istaknu kako je cijeli svoj život proveo u području edukacije. Poručio je kako je njegova velika ljubav područje koje se bavi unosom energije u organizam, odnosno hrane, te poručio kako programe od sedam dana ne smatra programima, već tečajevima, te postavio pitanje: "Tko to može u sedam dana ovladati vještinama, znanjima i kompetencijama, bilo da se radi o kuharu, konobaru, recepcioneru, sobarici...".

Slobodan Ivanović

- Odgovorno tvrdim kako nema teoretske šanse da u tako kratkom periodu netko bude pripremljen, mi ga eventualno možemo malo pripremiti i poslati na tržište rada. Ugostitelji koji otvaraju objekte su položili pred obližnjim komorama za samostalno vođenje ili su zaposlili nekoga tko će im voditi objekt, ne pitajući ih jesu li završili neki ugostiteljski smjer, kazao je Ivanović te nadodao o tome kako doživljava konobara na poslu:

"Konobar je meni glumac na sceni, osobno uživam dok mi nudi uslugu na jedan profesionalni način. Nitko od nas ne pita što je on po struci, jer konobar može biti varioc, kuhar ili bilo tko", poručio je Ivanović, te demonstrirao sa čašom u ruci kako to izgleda u praksi. "Konobar koji nije školovan čašu iz koje ćete vi konzumirati, uhvatit će tako da u nju stavi prst, s rukom će uhvatiti led i staviti u čašu, te onda piće poslužiti vama."

Profesor Ivanović napominje kako to nije konobar, već transportni djelatnik koji od točke A do točke B dostavi naručeno, te napominje da tu nema niti osmjeha niti osobnosti koju treba predstavljati jedan školovani konobar.

Ana Vrđuka Šumar iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područnog ureda Pula iznijela je podatke o stanju tržišta u Istarskoj županiji. Napomenula je ako se gleda samo sektor djelatnosti pružanja i smještaja uz posluživanje i pripremu hrane do sada je u ovoj godini bilo prijavljeno 4.404 radna mjesta za rad na području Istarske županije, a ta brojka čini nekih 16 posto ukupnih radnih mjesta na nivou Hrvatske za tu djelatnost. Dok je do kraja kolovoza ove godine u Istarskoj županiji bilo zaposleno 2.377 osoba što znači da je potražnja bila puno veća od ponude. Od tog broja zaposlenih samo njih 1.034 je bilo iz Istarske županije, a više od 50 posto ih je došlo s ostatka nacionalnog tržišta rada.

Ana Vrđuka Šumar

"Ta brojka prijavljenih radnih mjesta nije nužno točna, jer dio poslodavaca nema potrebu prijavljivanja slobodnih radnih mjesta, jer već godinama koriste mjeru stalnog sezonca. Neki poslodavci ne oglašavaju slobodno radno mjesto, već idu putem radnih dozvola. Svjesni smo kako zadnjih par godina ima sve više stranih radnika kod nas, te poslodavci niti ne moraju ishodovati radne dozvole, jer se radi o deficitarnim zanimanjima na nacionalnoj razini, poput kuhara nacionalne kuhinje, slastičara, pekara, mesara, te dodatno u Istri, kuhar, konobar, pomoćni konobar, čistač, sobarica... Za ta zanimanja poslodavci mogu tražiti radne dozvole za državljane stranih zemalja, te shodno tome ne objavljuju slobodna radna mjesta", kazala je o oglašavanju radnih mjesta na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje Vrđuka Šumar.