„Danas smo se okupili kako bismo odali počast nevinim žrtvama koje su ovdje ostavile svoje živote. U Puli su uglavnom nastradali civili i rat je više oštetio Pulu, nego vojsku. Neka nam ovakvi primjeri budu upozorenje da se slični događaju više ne događaju“, poručio je zamjenik gradonačelnika Bruno Cergnul
„Danas smo se okupili kako bismo odali počast nevinim žrtvama koje su ovdje ostavile svoje živote. U Puli su uglavnom nastradali civili i rat je više oštetio Pulu, nego vojsku. Neka nam ovakvi primjeri budu upozorenje da se slični događaju više ne događaju“, poručio je zamjenik gradonačelnika Bruno Cergnul
Danas su se kod Spomenika palim žrtvama 2. svjetskog rata u Jeretovoj ulici u Puli položili vijenci povodom obilježavanja 79 godina od prvog bombardiranja Pule koje se dogodilo 9. siječnja 1944. godine. Obilježavanju su prisustvovali predstavnici Mjesnog odbora Sv. Polikarp – Sisplac, Udruga antifašističkih boraca i antifašista grada Pule u suradnji s Istarskim povijesnim društvom te zamjenik gradonačelnika Grada Pule Bruno Cergnul.
Prisutni su minutom šutnje odali počast svim stradalim žrtvama.
Zamjenik gradonačelnika Bruno Cergnul pozdravio je prisutne u ime Grada Pule.
„Danas smo se okupili kako bismo odali počast nevinim žrtvama koje su ovdje ostavile svoje živote. U Puli su uglavnom nastradali civili i rat je više oštetio Pulu, nego vojsku. Neka nam ovakvi primjeri budu upozorenje da se slični događaju više ne događaju“, poručio je zamjenik gradonačelnika Bruno Cergnul.
Okupljenima su se prigodnom riječju obratili i Lovro Sangaletti i Aldo Skira.
Prisjetimo se, u nedjelju 9. siječnja 1944. godine u 11.15 sati 109 bombardera ("Leteća tvrđava") su u tri vala bombardiranja izbacili eksplozivni teret iz letjelica te uništili grad Pulu. Stradala je 101 nevina žrtva je od kojih je bilo samo 17 vojnika. Bilo je ozlijeđeno 175 civila. Sve su žrtve sahranjene na Mornaričkom groblju 14. siječnja 1944. godine.
U izvještajima 301. bombarderske grupe stoji da je najveća u nizu eksplozija zabilježena među vojnim objektima u sadašnjem Titovom parku, teško su bile pogođene lučke instalacije te posebice podmornički hangari unutar arsenala. Najteže su posljedice pretrpjeli civilni objekti i ljudi koji su u njima živjeli. Bili su pogođeni današnji Giardini, Zagrebačka ulica, Anticova, Flaciusova, Benediktinske opatije, cijelo područje između Monte Zara, Monte Cappelletta i Monte Paradiso, Radićeva, Tartinijeva i Marulićeva ulica. Od civilnih je zona najteža razaranja pretrpio mjesni odbor Sv. Polikarp gdje je samo manji broj zgrada ostao neoštećen. Napad koji se dogodio 9. siječnja 1944. odnio je najviše žrtava u povijesti našega grada.
U povodu obilježavanja 12. susreta Bošnjaka jugoistočne Europe, koji se od 2. do 4. listopada održavaju u Puli, gradonačelnik Peđa Grbin danas je u Komunalnoj palači primio uzvanike iz Kosova, Crne Gore te Bosne i Hercegovine
"Unutar gradske uprave vlada veliko nezadovoljstvo o kojem nema riječi u javnom prostoru, no osobno nam se javljaju nezadovoljni djelatnici koji dolaze zgrčenog želuca na posao i pod stresom. Ovim ih putem javno pozivam da nam se obrate. Ako ih je strah, a ne bi ih trebalo biti strah jer živimo u demokratskoj zemlji osigurat ćemo im podršku i pomoć", kazala je vijećnica Dragica Pršo
Predsjednik udruge Istarske udruge dragovoljaca Domovinskog rata Vladimir Gašparini pozvao je gradonačelnika Grbina da odustane od angažmana Momčila Bajagića Bajage za doček Nove godine u Puli i odabere hrvatskog izvođača. Članovi udruge pritom su naglasili da nisu za zabrane koncerata niti se protive tome da Bajaga nastupa u Puli kada publika sama kupuje ulaznice, već problematiziraju financiranje takvog nastupa javnim novcem
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
