Položeni vijenci povodom obilježavanja 79 godina od prvog bombardiranja Pule

Danas su se kod Spomenika palim žrtvama 2. svjetskog rata u Jeretovoj ulici u Puli položili vijenci povodom obilježavanja 79 godina od prvog bombardiranja Pule koje se dogodilo 9. siječnja 1944. godine. Obilježavanju su prisustvovali predstavnici Mjesnog odbora Sv. Polikarp – Sisplac, Udruga antifašističkih boraca i antifašista grada Pule u suradnji s Istarskim povijesnim društvom te zamjenik gradonačelnika Grada Pule Bruno Cergnul.

Prisutni su minutom šutnje odali počast svim stradalim žrtvama.

Zamjenik gradonačelnika Bruno Cergnul  pozdravio je prisutne u ime Grada Pule.

„Danas smo se okupili kako bismo odali počast nevinim žrtvama koje su ovdje ostavile svoje živote. U Puli su uglavnom nastradali civili i rat je više oštetio Pulu, nego vojsku. Neka nam ovakvi primjeri budu upozorenje da se slični događaju više ne događaju“, poručio je zamjenik gradonačelnika Bruno Cergnul.

Okupljenima su se prigodnom riječju obratili i Lovro Sangaletti i Aldo Skira.

Prisjetimo se, u nedjelju 9. siječnja 1944. godine u 11.15 sati 109 bombardera ("Leteća tvrđava") su u tri vala bombardiranja izbacili eksplozivni teret iz letjelica te uništili grad Pulu. Stradala je 101 nevina žrtva je od kojih je bilo samo 17 vojnika. Bilo je ozlijeđeno 175 civila. Sve su žrtve sahranjene na Mornaričkom groblju 14. siječnja 1944. godine.

U izvještajima 301. bombarderske grupe stoji da je najveća u nizu eksplozija zabilježena među vojnim objektima u sadašnjem Titovom parku, teško su bile pogođene lučke instalacije te posebice podmornički hangari unutar arsenala. Najteže su posljedice pretrpjeli civilni objekti i ljudi koji su u njima živjeli. Bili su pogođeni današnji Giardini, Zagrebačka ulica, Anticova, Flaciusova, Benediktinske opatije, cijelo područje između Monte Zara, Monte Cappelletta i Monte Paradiso, Radićeva, Tartinijeva i Marulićeva ulica. Od civilnih je zona najteža razaranja pretrpio mjesni odbor Sv. Polikarp gdje je samo manji broj zgrada ostao neoštećen. Napad koji se dogodio 9. siječnja 1944. odnio je najviše žrtava u povijesti našega grada.