"Najnovija istraživanja pokazuju da je bilo oko 1100 civilnih žrtava u tjednima i mjesecima nakon Oluje, uglavnom staraca i žena. Spaljeno je 10-ak tisuća kuća. O tome trebamo govoriti - da za te zločine gotovo nitko nikad nije odgovarao", kazao je Klasić
"Najnovija istraživanja pokazuju da je bilo oko 1100 civilnih žrtava u tjednima i mjesecima nakon Oluje, uglavnom staraca i žena. Spaljeno je 10-ak tisuća kuća. O tome trebamo govoriti - da za te zločine gotovo nitko nikad nije odgovarao", kazao je Klasić
Povjesničar Hrvoje Klasić gostovao je u specijalnoj emisiji povodom 30. obljetnice vojno redarstvene akcije Oluja. S novinarom N1 Hrvojem Krešićem razgovarao je o odgovornosti pravne države i demokratskog društva koje Hrvatska ima prilikom suočavanja sa zločinima koji su uslijedili nakon, kako kaže "briljantne vojne operacije".
Oluja je po svemu sudeći bila neophodna, rekao je na samom početku specijalne emisije Hrvoje Klasić, podsjetivši: "U tom trenutku više od tri godine Hrvatska je bila međunarodno priznata, a nije mogla računati na trećinu svog teritorija. Nakon niza pokušaja pregovora, uz sudjelovanje međunarodne zajednice, koji su odbijeni u Kninu od predstavnika Srba u Krajini, odlučilo se ići na vojnu akciju".
Nadodaje da je operacija izvedeno fokusirano, brzo i dobro.
"Vojnički briljantno i brže nego što se očekivalo", napominje i dodaje da otpora gotovo i da nije bilo.
"Povijest nam pokazuje da se sa stvarima kao što je rat, kao što su bitke suočavamo na način sličan onom na koji smo se suočavali 45 godina nakon Drugog svjetskog rata. Nema spora da se radi o pobjedi", govori pa povlači paralelu:
"Sutra je 80. godišnjica bacanja atomske bombe na Hiroshimu. Nitko neće dovesti u pitanje pobjedu Saveznika nad fašizmom, Hitlerom, japanskim nacionalizmom, ali - razgovarat će se o žrtvama. O žrtvama bombardiranja Dresdena, o zločinima Crvene Armije u Berlinu, o Bleiburgu...", pobjeda je na strani antifašističke koalicije, ali su se događali i zločini, govori.
"45 godina smo šutjeli o Bleiburgu, a sada se, već 35 godina - samo time bavimo", naglašava i dodaje da je Oluja "pobjeda, oslobođenje i pravi početak mira. Ali ono o čemu također moramo govoriti je ono što se događalo nakon Oluje, što je u principu sramota", rekao je.
Ističe i slijedeću nelogičnost: "Ne razumijem kada netko govori da o tome ne možemo govoriti jer je to narušavanje digniteta Domovinskog rata. Ne. Šutnja o tim zločinima je narušavanje digniteta Domovinskog rata. Jer velika većina ljudi koji su u njemu sudjelovali nije išla u njega da bi ubijala starce i palila kuće", govori pa naglašava:
"A to smo vidjeli i 91., ne 93., 95. godine. I s time se prvenstveno moramo obračunati - mi. Ne Haag, ne Beograd, ne Banja Luka. Upravo zbog toga da bi dokazali da smo drugačiji od onoga što je bilo nakon 1945. godine, kada se moralo šutjeti, kada smo samo smjeli veličati veličanstvenu pobjedu bez ikakve mrlje. Mrlje su uvijek prisutne," poentira.
"Ne znam zašto se iz toga pokušavamo izvući i pretvarati se da toga nije bilo. Najnovija istraživanja pokazuju da je bilo oko 1100 civilnih žrtava u tjednima i mjesecima nakon Oluje, uglavnom staraca i žena. Spaljeno je 10-ak tisuća kuća. O tome trebamo govoriti - da za te zločine gotovo nitko nikad nije odgovarao" govori Klasić. Napominje i zašto je to bitno.
"Kao pravna država se s time moramo znati suočiti, a ne govoriti da tko god o tome govori - ne voli Hrvatsku. Upravo je suprotno - ukazivanje na one koji krše zakone, bilo u gospodarskom kriminalu, bilo ratnim zločinima je - rad na državi, rad na demokraciji, rad na slobodi", zaključio je Klasić.
Božić, jedan od rijetkih alpinista koji se popeo na Everest s tri različita grebena – zapadnog, južnog i sjevernog – u knjizi rekonstruira ključne trenutke sa svojih ekspedicija te se osvrće na stradanja onih koji su s njime išli na te ekspedicije
"U Domovinskom ratu, u Kninu, u Oluji, u rovovima, u izbjeglištvu nije bilo teorija, bilo je suza, hrabrosti i zajedništva. Upravo je obitelj bila pokretačka snaga zajedništva i razlog izdržljivosti. Majke su plakale, ali su molile. Očevi su išli na bojišta, ne za ideologiju, nego za svoju obitelj i za svoj dom", rekao je predsjednik Hrvatske biskupske konferencije
Iz Ureda predsjednika priopćili su da se kao njegov izaslanik obratio umirovljeni general Marijan Mareković jer Predsjednik smatra da je za obilježavanje 30. obljetnice Oluje "najispravnije i dug časti" prema svim sudionicima Oluje da o toj velikoj pobjedi Hrvatske vojske govori upravo jedan od zapovjednika iz Oluje
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
