Većinom glasova pulski vijećnici donijeli su danas odluku o stavljanju izvan snage Odluke o porezu i prirezu na dohodak, što je bila i zakonska obveza. Međutim, to nije spriječilo vijećnike da rasprave tu odluku, ali i posredno krenu u 'napad' na državni HDZ, te se spuste i na lokalni te ponovno započnu raspravu o razlozima podizanja raznih gradskih poreza koji će u proračun donijeti daleko veći iznos od potrebnih 4 milijuna eura, koliko je procijenjen manjak zbog gubitka prihoda od prireza.
Rasprava se nastavila i na odluci o lokalnim porezima gdje će stopa na potrošnju ostati ista, ali se zato povećava porez na kuće za odmor s 1,99 na 5 eura po kvadratu i razne vrste poreza na korištenje javne površine koje ovise o zonama, namjeni...
- Ove godine naplatili smo po osnovi poreza na kuće za odmor 55 tisuća eura pa smo se kod ove odluke vodili idejom ravnomjernijeg opterećivanje svih u poreznom procesu. Pritom smo iskoristili zakonski maksimum koji nam je zakonodavac dopustio, a time ćemo prihodovati dodatnih 100 tisuća eura, pojasnio je nadležni pročelnik za financije Aldo Rojnić.
Pročelnica za upravljanje imovinom i imovinsko-pravne poslove Sanja Kljajić Dukić pojasnila je dio o porezu na zakup javnih površina te istaknula da zakon nije tu propisao ni minimalne ni maksimalne iznose, već je prepustio to autonomnom odlučivanju jedinica lokalne samouprave.
- Visine poreza na javne površine ovise o zoni i djelatnosti na površini. U odnosu na dosadašnje, iznosi su uvećani za 40 do 800 posto. Korištenje ugostiteljskih terasa ulazi u taj razred od 40 do 80 posto, a najveće povećanje odnosi se na korištenje starogradske jezgre za snimanje reklama, filmova, spotova jer su dosadašnji iznosi bili niski. Uveli smo i nove kategorije oporezivanja jer se javila potreba za tim, a tu spadaju e-romobili, paketomati, drugi automatski uređaji. Uveli smo i kategoriju uličnih zabavljača, kao i kategoriju referenduma, koja je najmanje oporezovana od političkih aktivnosti. Zadržane su odredbe da se ovaj porez ne plaća za organiziranje manifestacija i pratećih aktivnosti, pojasnila je, između ostalog, Kljajić Dukić.
Valter Boljunčić i Elena Puh Belci
Vijećnik IDS-a Valter Boljunčić komentirao je kako su pod izlikom da će se ukinuti prirez, povećani i svi ostali nameti.
- Dojam je da su svi ovi porezi stavljeni pod smokvin list i počeli su bujati značajno više nego što bi trebalo. Drugo, nenamjenski porez, poput onog na promet nekretnina koji je lani bio 2,5 milijuna eura, ove je godine planiran na 4,5 milijuna i o tome nitko ništa ne govori. Ako idete povećavati porez na javne površine to će linearno dovesti do povećanja cijena, a uz smanjenje broja parkirnih mjesta, povećanja cijene parkiranja, uzalud vam projekt Dođi u grad. Smatram da su ova povećanja poreza išla u pravcu da se omogući prilično napuhan proračun za 2024. ali bez štednje i racionalizacije u poslovanju, niti vidimo da će išta biti efikasnije, ništa... Dakle, pod krinkom ukidanja prireza, dižu se svi porezi i to nije dobro, rezimirao je Boljunčić.
S njim se složio i vijećnik Možemo, Davor Vuković, koji osim povećanja poreza na kuće za odmor, druga povećanja ne opravdava. Zaključio je da javne površine nisu trošak za grad, a njihova aktivacija može donijeti samo koristi pa smatra da su tu ulični zabavljači, slikari i karikaturisti kažnjeni, umjesto da ih grad prigrli kao dio kulturnog duha grada.
- Stihijski se dižu cijene bez konzultacija sa zainteresiranom javnošću, a istovremeno su odbijeni svi prigovori cehovskih udruženja, od obrtnika, poduzetnika, putničkih agencija, udruge ugostitelja... Već sad su osjetili pad prometa, manje turista, pa će i sada ovaj teret i opet snositi gosti, jer ugostitelji drugog izbora neće imati, rezimirao je Vuković.
Dušica Radojčić iz platforme Možemo! prigovorila je što u materijalima nema izračuna koliko će porez na kuće za odmor utjecati na proračun i zašto se diže porez.
- U Hrvatskoj već dugo imamo pogrešnu regulaciju koja gradnju kuća čini jako isplativom. Upravo zato nekomercijalni smještaj u Istri od 2016. do 2022. porastao je sa 70 na 134 tisuće kreveta. Više od pola su vlasnici stranci i njihov se udio povećava. Zato je zanimljiv ovaj prijedlog. Broj kuća raste, a u Puli je prihod lani za 10 tisuća eura manji nego godinu ranije i pada. Broj izdanih rješenja je premali. Pula ima 21.700 kućanstava, 28.500 stambenih jedinica, odnosno 6.800 stambenih jedinica više nego kućanstava. Iznajmljivača je 2.900. Prema županijskim podacima, u Puli ima 12.333 kreveta u nekomercijalnom smještaju, iznajmljuje se 18.180 kreveta, a sve to govori da mnogi vlasnici nisu evidentirani i zato bi prije svega trebalo ažurirati tu bazu podataka i naplatiti taj porez od vlasnika kuća za odmor. Ovako će vlasnik kuće od sto kvadrata, koji je legalan i prijavljen, u odnosu na ovogodišnjih 159 odsad plaćati 500 eura godišnje, obrazložila je Radojčić.
Dušanko Babić pojasnio je da to nisu samo kompenzacijske mjere, već da turizam u Puli bude održiv, ali su se svi kasniji vijećnici u raspravi složili da bi trebalo regulirati tu sivu zonu iznajmljivanja.
- Proračun za 2024., i bez prireza, bio bi veći od ovogodišnjeg za oko milijun kuna. Dakle, ne možemo govoriti o manjku zbog gubitka prireza, već možda o neostvarenom prihodu. Prirez je samo izlika da se prikupi što više sredstava i da se riješi ono što se nije u prve dvije godine. Povećanje je planirano zbrda-zdola, a povećava su nadmašila ono što je trebalo prikupiti. Da ste stali na 4 milijuna ok, ali išli ste daleko iznad i to nije u redu, rekao je Boljunčić, a Radojčić dodala kako je proračun 2024. veći za 18 posto ili 14,9 milijuna eura te i opet nije jasno zašto se išlo u sva ta povećanja. Marin Lerotić je dao primjer kako će ugostitelji za terasu na Forumu, koji su ove godine plaćali 15 tisuća eura, iduće plaćati 24 tisuće i također zaključio kako će sve to u konačnici platiti građani.
- Ako se usporede prva tri kvartala prihoda od poreza i prireza, vidimo da je taj iznos 2021. iznosio 12,6 milijuna, pa 2022. godine 16,4 milijuna, a 2023. dosad prihodi su za čak 5,3 milijuna eura viši u odnosu na lani. Stoga govorimo o plusu do kraja godine i bez ovih povećanja, koja su brutalna, prevelika i nepotrebna. Novca ima, moglo se gledati kako racionalizirati upravu, istaknuo je Lerotić.
Elena Puh Belci je izdvojila značajna povećanja poreza za postavljanje skela u starogradskoj jezgri što će poskupjeti obnovu pročelja, ali i dodala kako je nenaplaćenih potražanja 7,78 milijuna eura pa su trebali to naplatiti, prije nego dizati poreze.
Pročelnik Rojnić, prije glasanja, rekao je kako u Gradu rade po pitanju nekomercijalnog smještaja, a da će od početka 2024. detektirati kuće koje su nelojalna konkurencija iznajmljivačima.
Još jedna u nizu izglasanih povećanja jest i Odluka o vrijednosti boda komunalne naknade koja se podže za gotovo 40 posto, ili točnije 37,5 posto sa 0.80 na 1.10 eura po kvadratu. Pojašnjeno je da se to radi zbog obimnijeg programa održavanja komunalne infrastrukture te da se taj bod nije mijenjao od 2009. godine.
Tu su oporbeni vijećnici izdvojili da gradske službe nisu uspjele naplatiti planirani iznos komunalne naknade, nego puno manje pa taj manjak žele nadoknaditi podizanjem poreza u 2024. te je i ova odluka skrivena na mala vrata, iza drugih poskupljenja, sve pod izlikom gubitka prireza.
Dušica Radojčić i Davor Vuković
- Usvajanjem prethodne odluke zagorčali ste život pulskim poduzetnicima, a sada ćete i svim građanima Pule. Kumulativni prihod svih poreza daleko premašuje gubitak prireza, a na idućoj sjednici vidjet ćemo koliki je taj kumulativni udar na građane, a bez realne osnove. Iz izvještaja o izvršenju proračuna jasna je nesposobnost Odjela za gradnju pa je rješenje posezanje u džep građana i poduzetnika. Koliko ste prozirni pokazuje i podatak da ste u proračunu planirani prihod od naknade i doprinosa iz 2023. uvrstili u 2024.. Recimo, prihod od komunalne naknade je planiran u iznosu od 9,55 milijuna eura, a ove godine do danas ukupni prihod od komunalne naknade i komunalnog doprinosa je 9,65 milijuna eura. To je dokaz da podizanjem naknade želite nadomjestiti gubitak doprinosa. Još jedno nemušto obrazloženje je povećanje inflacije koja je bila daleko manja. Dakle, gradonačelnik ne može pobijediti inflaciju, ali joj se može pridružiti, rekla je Radojčić te ponovila da bi rješenje mogao biti prihod od prodaje ulaznica u Arenu.
I tu su vijećnici u nastavku rasprave zamjerili Gradu i gradonačelniku da su odbili sve pristigle primjedbe cehovskih udruženja. U glasanju, presudio je glas vijećnika Drage Marića iz SDP-a te je odluka u konačnici izglasana s 10 glasova za.