Pulski Možemo!: Nismo protiv turističke izgradnje, već za turizam koji ide u korist građana

Vežući se na prozivku SDP-ovaca da arhitekti, članovi radne skupine, rade u interesu jedne političke grupacije, upitali smo pulski Možemo! (na čiju adresu vjerujemo da je prozivka bila upućena) i same arhitekte kako oni vide turističku budućnost Pule.

Podsjetimo kako je riječ o radnoj skupini koju je oformio gradonačelnik Pule Filip Zoričić kao savjetodavno tijelo Grada Pule za pitanja prostornog planiranja.

Predsjednica Društva arhitekata Istre i članice radne skupine Breda Bizjak tvrdi kako, posebno kod velikih zgrada, prije samog izbora lokacije treba istražiti potrebe grada Pule za novim kapacitetima te na temelju rezultata eventualno krenuti u nalaženje lokacija. Svakako treba prvo uzeti u obzir mogućnost obnove postojećih kapaciteta. Ovo, napominje Bizjak, nije samo njezino stručno mišljenje već i stav suvremenog održivog urbanizma i novih arhitektonskih praksi u svijetu.

Europski gradovi sve više ograničavaju nove gradnje u korist revitalizacije neiskorištenih područja

- Održivije bi bilo razmišljati o više manjih hotela budući da je za njih lakše pronaći primjerene lokacije odnosno postojeće građevine unutar izgrađenog područja grada. Suvremene tendencije urbanizma uzmiču pred novom gradnjom na neizgrađenim područjima, pogotovo ako su ona važna za kvalitetan život građana i predstavljaju vrijedno nasljedstvo za mlade naraštaje. Europski gradovi sve više ograničavaju područja namijenjena gradnji i fokusiraju se na rekonstrukcije izgrađenih područja što bi i u slučaju Pule bila preporuka.

Konkretne prijedloge, kao i svoju viziju razvoja pulskog turizma, na naš je upit dostavio pulski Možemo!. Tvrde kako nisu protiv turističkih investicija već protiv dosadašnjeg načina upravljanja zemljištem koji je „zagovarao nepovratno trošenje prostora na štetu građana i javnog interesa".

- Velika apartmanska izgradnja direktno je smanjila kvalitetu života te je ne prati potrebna infrastruktura. I dalje smo u opasnosti od pretjeranih planskih mogućnosti izgradnje novih turističkih kapaciteta na samoj obali. Dugoročno ovakve investicije ne mogu biti na korist građana, već samo pojedinih investitora i kapitala koji je vrlo često upitnog podrijetla. Svrha turizma treba biti povećanje standarda za lokalno stanovništvo i bolja kvaliteta života, a ne da zbog njega uništavamo ono najljepše što imamo. Turisti zbog naših prirodnih ljepota i dolaze ovdje, stoga trebamo biti mudri i sačuvati svoje blagodati, a novom izgradnjom oplemenjivati zapuštene lokacije.

Ovakvo razmišljanje nije utopija već suvremeni znanstveni pristup

Prostorno planiranje bivše (IDS-ove) vlasti, kažu, dovelo je do aktualnog GUP-a koji predviđa najmanje 6000 novih ležaja u Puli: na Saccorgiani, Valkanama, Valovinama, Stoji, Muzilu, Pragrande, Katarini, Marini Veruda, Štinjanu i Puntiželi.

Osim po pitanju nužnosti istraživanja realnih potreba Pule, koje bi prethodilo izgradnji, mišljenje pulskog Možemo! poklapa se s mišljenjem arhitekata i oko prednosti obnove postojećih kapaciteta nad izgradnjom novih.

- Kao izvrstan primjer navodimo obnovu legendarnog pulskog hotela Brioni u hotel s pet zvjezdica, u kojemu je posebna

pažnja posvećena okolišu te poticanju lokalnih umjetnika u opremanju hotela, što je primjer sinergije kakvoj težimo. Najavljena je i obnova hotela Riviere u luksuzni hotel s pet zvjezdica i jedan od najljepših na Jadranu, što Pula zasigurno zaslužuje.

Osim obnove postojećih hotela budućnost je, smatra Možemo! i u obnovi pulskih brownfield zona (zapuštenih, neiskorištenih i/ili zagađenih područja). Kao moguće lokacije u tom smislu navode Vallelungu, Monumente, Katarinu i dio Muzila.

Muzil je pulski adut u utrci s klimatskim promjenama

- Pulski zaljev krije ogroman prostorni potencijal, a netaknute zelene površine na vanjskim gradskim prstenima želimo ostaviti budućim zelenim generacijama u naslijeđe, izbjegavajući njihovo bezumno trošenje u ime turističkog napretka.

Ovakvo razmišljanje nije nikakva utopija, tvrde iz Možemo!, već suvremeni stručni znanstveni pristup u čijem je središtu zajednica, a ne zarada pojedinca.

- Ispravnost našeg pristupa potvrđena je i novom Strategijom urbane obnove Pule na kojoj su radili eminentni svjetski i domaći stručnjaci: od urbanista, arhitekata, sociologa te agronoma (KCAP Architects&Planners te zagrebački Urbanex). Cilj strategije je da se, na temelju politika EU, zaustavi trošenje prostora i urbanizacija novih područja. U toj strategiji turizam i dalje zauzima važnu ulogu u napretku grada, ali bez betonizacije ni špekulacije, već zagovarajući slow tourism po mjeri čovjeka i prirode. To je jedini ispravan put i za njega ćemo se boriti.

Kao jednu od adekvatnih lokacija za nove turističke kapacitete Možemo! predlaže Hidrobazu, ali ne u obliku resorta već, imajući u vidu produljenje sezone, za zdravstveni turizam zajedno sa sportsko-rekreacijskim i drugim javnim sadržajima u smislu suvremenih, umjerenih i dobro planiranih kapaciteta u skladu s principima zelene ekonomije i održivog turizma 21. stoljeća.

Strategiju urbane obnove Pule nije platio Grad Pula već Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD)

- Paralelno s razvojem novih kapaciteta na Hidrobazi, potrebno je obnavljati zapuštene gradske zone. Ukoliko bismo uspjeli uskladiti ova dva momenta u razvoju grada, kvaliteta života u gradu mogla bi rasti. Takav proces je dug, složen i zahtjevan, ali bolje alternative nema. U takvu se viziju razvoja Pule sigurno ne uklapaju preveliki hoteli na morskoj obali.  

U okviru Strategije urbane obnove Pule predlaže se da se Muzil očuva u svojem raskošnom zelenom dijelu, jer je to jedan od glavnih aduta grada u borbi s klimatskim promjenama, te da se na njemu planiraju najrazličitije, međusobno isprepletene namjene, umjesto isključive ideje „turizam, golf, apartmani“ i davanja cijelog područja u 99-godišnju koncesiju.

- Trebali smo čekati 13 godina da konačno dođemo do prijedloga razvoja koji je građanska inicijativa Volim Pulu - za Muzil predlagala još 2009. godine, bezuspješno pokušavajući odgovoriti IDS od sulude ideje betoniranja priobalja masivnom turističkom izgradnjom. Ono što nam ti priznati stručnjaci poručuju jest da treba čuvati prirodu, sačuvati tlo, da ne treba zauzimati nove površine, već najprije obnoviti one zapuštene i izgrađene (a nisu simpatizeri Možemo!), tvrde iz ove političke platforme.

U pripremi je informacijski paket za ulagače

No, pitamo, koliko je cijela ta vizija ostvariva s obzirom na to da je većina spomenutih lokacija u vlasništvu države?

- Temeljem važećeg GUP-a, na području Hidrobaze moguća je gradnja.  Sigurni smo da i država može prepoznati potrebu lokalne samouprave da se neiskorištena i zapuštena državna imovina stavi u funkciju. Da bi se realizirali planirani sadržaji na Muzilu potrebno je promijeniti prostorni plan, koji trenutno na tom području predviđa masovnu turistifikaciju. Tu je zatim i cijela zona Vallelunge s potencijalom za razvoj Grada i ulaganja.

Strategiju urbane obnove Pule koja predviđa zeleni i građanima dostupan Muzil, cjelogodišnji zdravstveni turizam na Hidrobazi te start-up campus u Mornaričkoj bolnici nije platio Grad Pula već Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD).

- EBRD je identificirala Pulu, uz još tri grada (Šibenik, Split i Zagreb), kao grad s velikim potencijalom za ulaganje u obnovu napuštenih zona te odabrala i platila konzultantski konzorcij koji je ponudio ideju urbane regeneracije tri pulske brownfield lokacije (Hidrobaza, Muzil i pulski zaljev). U okviru ovog projekta ispituje se tržište i raspoloživa sredstva europskih fondova, odnosno interes i mogućnosti za ulaganje u te tri lokacije u svrhu čega je u pripremi i informacijski paket za ulagače, poručuje pulski Možemo!.