Podsjetivši kako se u medijima može pročitati da je Pavelićev režim počinio najveću izdaju u povijesti hrvatskog naroda, Pupovac je ustvrdio da je 10. travnja 1941. učinjena najveća izdaja u povijesti hrvatskog i južnoslavenskih naroda općenito
Podsjetivši kako se u medijima može pročitati da je Pavelićev režim počinio najveću izdaju u povijesti hrvatskog naroda, Pupovac je ustvrdio da je 10. travnja 1941. učinjena najveća izdaja u povijesti hrvatskog i južnoslavenskih naroda općenito
Predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac istaknuo je danas na obilježavanju godišnjice partizanskog proboja na Petrovoj gori kako je time sačuvan narod Vojnića i Vrginmosta te da antifašizam treba obilježavati na dostojanstven način.
Podsjetivši kako se u medijima može pročitati da je Pavelićev režim počinio najveću izdaju u povijesti hrvatskog naroda, Pupovac je ustvrdio da je 10. travnja 1941. učinjena najveća izdaja u povijesti hrvatskog i južnoslavenskih naroda općenito.
"To je bio dan kada su izdane vrijednosti u koje vjeruju hrvatski i srpski narod, a to je ideja zajedničkog života i slobode za koje su se generacije Hrvata, Srba i drugih južnoslavenskih naroda borile kroz dva stoljeća. Ustaški režim i pokret bio je i ostao simbol razaranja ideje slobode i zajedništva na najgori mogući način, politikom istrebljenja, protjerivanja i prisilne asimilacije", rekao je Pupovac.
Prije proboja iz obruča na Petrovoj gori dogodile su se strahote koje su narod kotara Vojnić i Vrginmost natjerale u zbjeg, da odu u šumu i sklanjaju se u zemunice da bi sačuvali vlastite i živote svoje djece, dodao je.
Većeslav Veco Holjevac, istaknuti hrvatski antifašist i jedan od najuspješnijih zagrebačkih gradonačelnika, i Stanko Opačić su najzaslužniji što je taj narod sačuvan i uspio u proboju koji simbolizira i dan-danas spremnost da se ne živi neslobodan, nego i izložen opasnosti od istrebljenja, poručio je Pupovac.
“Četiri, pet, šest godišnjih doba” predstava je inspirirana djelom suvremenoga klasičnog skladatelja Maxa Richtera „Nova četiri godišnja doba“ (rekomponirani Vivaldi), a otvara pitanje što znači biti u skladu s prirodom koja se mijenja
u prostorijama zgrade Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti održala se hrvatska premijera dokumentarnog filma posvećenog piscu, profesoru i članu HAZU, Mladenu Machiedu, "LA QUOTIDIANITÀ NON ORDINARIA DI UN ITALIANISTA CROATO" / "NEUOBIČAJENA SVAKIDAŠNJICA JEDNOG HRVATSKOG TALIJANISTA". Film je režirao redatelj Matteo Prodan, a producirao ga je Damir Murković iz Hrvatske zajednice u Trstu - Comunità Croata di Trieste
Vjetar na kopnu slab. Na Jadranu umjerena, podno Velebita i jaka bura, prema otvorenom moru popodne i umjeren sjeverozapadnjak
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
