Sanja Radolović, zastupnica u saboru iz redova SDP-a u raspravi u Hrvatskom saboru govorila je u o SDP-ovom prijedlogu izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju, a na tu je temu pristiglo i ovo priopćenje.
Radolović je istaknula kako svi znamo da hrvatski umirovljenici žive ispod granice dostojanstva i kako SDP upravo ovim izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju pokušava ispraviti nepravdu koja je učinjena umirovljenicima. Naime, postojeći model usklađivanja mirovina više nije održiv. Postojeći model ne omogućava očuvanje kupovne moći umirovljenika u uvjetima izraženije inflacije kao što kod izraženijeg rasta plaća ne omogućava da rast mirovina prati rast plaća.
Ovim zakonskim izmjenama predlažemo usklađenja gdje se za usklađivanje mirovina uzima 100% vrijednosti povoljnijeg indeksa između rasta cijena i rasta plaća svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj. Konkretno, kaže Radolović, cijene su od 2021. rasle u prosjeku 25%, a cijene hrane 35% i više, čime je izvršen još „veći udar“ na standard umirovljenika.
Radolović je pritom podsjetila kako je HDZ još 2016. godine u kampanji „Vjerodostojno“ obećavao povećati mirovine prema 60% iznosa prosječne plaće, ali iz podataka je jasno vidljivo da ne samo da se omjer nije približio brojci od 60%, već je smanjen u odnosu na onaj koji je bio za vrijeme prethodne SDP-ove Vlade (sa 43% na svega 39%).
Bitno da se kroz monetarnu politiku, odnosno HNB isplatilo 400 milijuna eura za tzv. prekonoćni depozit, odnosno „čuvanje novca“ bankama, jer su prelikvidne, a nema se za povećanje mirovina. To je iznos koji bi bio dovoljan za povećanje mirovina u iznosu od 5% svim umirovljenicima, ali HDZ zna svoje prioritete i koga treba namiriti, a to očito nisu umirovljenici.
Kroz predizbornu kampanju iz HDZ-a se moglo svaki dan slušati o enormnim povećanjima mirovina, međutim sada o podizanju mirovina ni traga ni glasa, jedino što podižu je porezno opterećenje građana kroz porez na nekretnine, za koji su kroz predizbornu kampanju tvrdili da ga neće uvesti.
Ne treba posebno ni naglašavati kako smo prema standardu kupovne moći četvrta najlošija zemlja u EU, a prosječna sveukupna starosna mirovina korisnika koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2023. godini iznosi svega 435 eura, a Hrvatska na mirovine izdvaja 11% BDP-a što je ispod prosjeka EU-a koji iznosi 13%.
Zaključno, Radolović je rekla kako rješenje koje izmjenama Zakona predlaže SDP s ciljem povećanja mirovina je sistemsko, umirovljenici na taj način nisu i neće biti ovisni o predizbornim obećanjima, nekim dodacima koji se pojavljuju kad je to vladajućima zgodno, ili trinaestim mirovinama. Ovo SDP-ovo rješenje podiže sve mirovine, ali u prvom redu najmanje mirovine podiže znatno više.
