Sanja Radolović, saborska zastupnica iz redova SDP-a u raspravi u Hrvatskom saboru vezano za rebalans Državnog proračuna za 2024. godinu istaknula je kako premijer Plenković i HDZ-ova Vlada ne propuštaju priliku da se pohvale s 25 milijardi eura iz raznih izvora iz EU financiranja koji su Hrvatskoj na raspolaganju, a dijelom se odnose na sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a dijelom na novo programsko razdoblje 2021. – 2027.
U priopćenju SDP-a navodi se kako "slušajući premijera Plenkovića i ministra financija ispada kao da će nad Hrvatskom letjeti helikopteri iz kojih će se bacati tih 25 milijardi eura. Međutim, vratimo se u stvarnost, a ne u “Top gun” scenarij, u kojem premijer i ministar financija valjda misle da su Tom Cruise i da će kao vješti piloti bacati šakom i kapom iz aviona ili helikoptera 25 milijardi eura iz EU izvora financiranja. Stvarnost je bitno drugačija, to pokazuje i ovaj rebalans državnog proračuna u dijelu koji se odnosi na trošenje novca iz novih EU instrumenata.
Isplata korisnicima i dinamika realizacije projekata kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, značajno je podbacilo, dok ono iz novog sedmogodišnjeg okvira, onog do 2027. godine, praktički nije ni krenulo što je ogroman problem posebice za dio oko velikih infrastrukturnih projekata (rekonstrukcija pruga, nabavka vlakova, zbrinjavanje otpada, jedno smjenska nastava u školama) od kojih su neki prebačeni iz financijske perspektive 2014. – 2020. u financijsku perspektivu 2021. -2027.
Konkretno, to se vidi u “rezanju” sredstava kroz rebalans državnog proračuna. Primjerice za izgradnju ili rekonstrukciju vrtića planirana je isplata korisnicima od 30 milijuna eura, a isplaćeno je svega 7,5 milijuna eura. Za dogradnju škola i prelazak na jedno smjensku nastavu ovim rebalansom smanjeno je 60 milijuna eura. Za investicije u zelenu tranziciju domaćoj prerađivačkoj industriji bilo je namijenjeno 252 milijuna eura, a neiskorišteno je ostalo čak 145 milijuna eura.
Na samu evaluaciju projektnih prijedloga čeka se i po godinu dana pa treba reći da odgovornost nije i ne može biti na krajnjim korisnicima. Europski revizori upozorili su Hrvatsku u svom izvješću kako isplata sredstava prema krajnjim korisnicima (npr. gradovima, općinama, županijama, ustanovama, poduzetnicima) jako kasni. Isplaćeno je svega 34% krajnjim korisnicima, odnosno kolokvijalno rečeno tek je svaki “treći euro” završio kod krajnjih korisnika za izgradnju vrtića, škola, pročišćavanje otpadnih voda, modernizaciju proizvodnje energije iz obnovljivih izvora energije itd.
Iako, Nacionalni plan oporavka i otpornosti i EU fondovi predviđaju financiranje dogradnje škola, vrtića i dalje nemamo prateću komponentu financiranja iz državnog proračuna za ono najbitnije - tko će u tim novim ili rekonstruiranim vrtićima, školama, vatrogasnim domovima itd. raditi, jer trenutačno imamo odljev kadrova iz svih područja javnog sektora – od obrazovanja do zdravstva.
Uzalud nam rast BDP-a, rast kreditnog rejtinga i smanjenje javnog duga kad je kupovna moć građana najniža u EU, kad nam građani ne mogu do “krova nad glavom”, kada nam umirovljenici gladuju, 70% obitelji spaja kraj s krajem, kada nam građani čekaju na zdravstvene preglede po godinu, dvije dana, kada ne mogu školovati svoju djecu, kada si ne mogu priuštiti ni platiti režije i hranu, a kamoli otići na zasluženi godišnji odmor.
Rebalansom državnog proračuna ništa se od ovoga neće pomaknuti na bolje, a još “padaju u vodu” onih 25 milijardi eura s kojima se vladajući stalno hvale, jer je trošenje novca iz EU izvora financiranja primjerice Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, značajno podbacilo, dok ono iz EU financijske omotnice 2021. – 2027. praktički nije ni krenulo", zaključila je Sanja Radolović.
