Završen je i drugi krug lokalnih izbora i sada su poznata imena koja će uskoro 'sletjeti' na vrata ureda najviših pozicija u Županiji, općinama i gradovima.
No, koliko ih je ženskih? Ne mnogo! Odlučili smo odgonetnuti njihov točan broj i provjeriti koji su dijelovi Istre, barem po rezultatima posljednjih izbora, najskloniji prepustiti kormilo ženskoj ruci.
Još nema prve županice
Najveća neizvjesnost na razini cijele Istre do sinoć je svakako bila hoćemo li u naredne četiri godine imati županicu ili župana. S 467 glasova zaostatka u odnosu na dosadašnjeg župana Borisa Miletića, SDP-ova Sanja Radolović propustila je priliku da preuzme kormilo i postane prva žena na čelu Istre.
Ipak, s Miletićem stiže promjena na mjestu druge osobe Županije. Funkciju njegove zamjenice, naime, obavljat će dr. Gordana Antić, a županijski trio pojačat će ženskom snagom i dožupanica iz redova talijanske manjine Jessica Acquavita.
Središte Istre, pak, Pazin, po drugi put je dobio gradonačelnicu Suzanu Jašić (Možemo!/SDP), koja će ujedno biti i jedina žena na čelu nekog istarskog grada. No, pridružit će joj se i nekoliko načelnica.
Mjesto prve osobe Općine Kršan u drugom je krugu izborila IDS-ova Ana Vuksan, koja je sigurno otklonila mogućnost novog mandata svog protukandidata i dosadašnjeg načelnika Romana Carića. Dodatna je runda bila potrebna i Tini Slamar, koja je preksinoć, osim titule načelnice Vrsara za sebe, svojoj općini donijela za Istru raritetetnu pobjedu HDZ-a, barem kada je u pitanju 'prva fotelja'.
No, nekoliko je žena poziciju načelnice osvojilo još u prvom krugu. Nezavisna Andrea Modrušan postala je tako nova prva žena Bala, gdje će zamijeniti Edija Pastrovicchija, koji je funkciju načelnika obavljao više od dva desetljeća.
Nezavisna Roberta Medica iz najveće istarske općine Lanišće također je potvrdila svoju poziciju, osvojivši novi mandat bez ijednog izazivača, dok je u susjednom Lupoglavu poziciju načelnice u prvom krugu osigurala nezavisna Iva Šuperina, pobijedivši protukandidata, dugogodišnjeg IDS-ovog načelnika, Franka Baxu.
Jedan krug bio dovoljan i za Irene Franković, koja je ispred koalicije IDS DDI/ISU-PIP osvojila načelničku funkciju u Svetoj Nedelji.

Gordana Antić, Suzana Jašić i Jessica Acquavita
Manjinsko 'spašavanje brojki'
Popis žena na najvišim pozicijama u lokalnoj samoupravi tu se i završava no, provjerili smo kakva je situacija kada su u pitanju "desne ruke" načelnika i gradonačelnika.
Iako u službenim kandidacijskim listama pojedini gradonačelnici, poput Damira Kajina u Buzetu i Fabrizija Vižintina u Bujama, nisu naveli ime svog zamjenika ili zamjenice, čime ostaje otvorena mogućnost da se na tom mjestu još pojavi žensko ime, za sada je izvjesno tek da je jedini koji je za zamjenicu odabrao ženu porečki gradonačelnik Loris Peršurić (IDS), čija će dogardonačelnica postati Nataša Basanić-Ćuš.
U najvećem istarskom gradu, pak, na scenu stupa muško društvo. SDP-ov pobjednik Peđa Grbin za zamjenika je izabrao Sinišu Gordića, a muškog zamjenika će imenovati i pazinska gradonačelnica.
Zastupljenost žena u kabinetima u koje će ovih dana intenzivno biti uprte oči ipak značajno povećavaju dogradonačelnice iz redova talijanske manjine, kojih je čak sedam. Dogradonačelnica Buja/Buie bit će Michela Altin, Rovinja/Rovigno Gianfranca Šuran, a Umaga/Umago Floriana Bassanese.
U Vodnjanu/Dignano je druga osoba grada iz redova talijanske manjine postala Manuela Geissa, u Brtonigli/Verteneglio Dionea Sirotić, u Oprtlju/Portole Barbara Vežnaver Antonac, a u Vižinadi/Visinada Neda Šainčić Pilato.
Uz već spomenutu Acquavitu, koja će postati desna ruka župana, osam je ovo važnih podbočnih funkcija za predstavnice manjine.
Zanimljivo je spomenuti da su u Puli, koja je čak i na razini Hrvatske imala rekordno velik broj kandidata, kako za gradonačelničku, tako i za dogradonačelničku funkciju iz redova talijanske manjine, od deset kandidata za mjesto prve osobe grada samo tri bile žene, dok se iz redova talijanske manjine nije odlučila kandidirati nijedna žena. Čak pet kandidata za dogradonačelnika iz redova manjine bili su muškarci.
Pula će tako na sve tri najviše funkcije u naredne četiri godine imati mušku ekipu.
No, daleko od toga da nije bilo još pokušaja ženskih kandidatkinja u Istri.

Samo tri kandidatkinje za pulsku gradonačelnicu (predizborno sučeljavanje, Istra24)
Za mjesto pulske gradonačelnice natjecale su se nezavisne Lorena Boljunčić, Katarina Jukić Jakopič i Dušica Radojčić (Možemo!), ali nijedna nije uspjela ući u uži krug, za razliku od IDS-ove Elene Puh Belci, kojoj je to 2021. godine pošlo za rukom, da bi u konačnici izgubila od, sada već bivšeg, gradonačelnika Filipa Zoričića.
Ovdje vrijedi spomenuti i da je, sa Zoričićevim porazom 'isparila' i jedina mogućnost da Pula u naredne četiri godine ima dogradonačelnicu što bi, da je pobijedio, bila dosadašnja pročelnica Ivana Sokolov. Zoričićev izbor na mjestu za mjenice i u sada već završenom mandatu bila je žena, Ivona Močenić, no ovaj tandem kraj rada nije dočekao u skladnoj suradnji. Dogradonačelnica je, naime, u posljednje izbore ušla na listi Zoričićevog protivnika, nezavisnog Gorana Mihovilovića.
U Brtonigli je svoju sreću okušala i nezavisna Suzana Milanović, u Marčani HDZ-ova Mladenka Buić, a u Medulinu, još jednoj općini s velikim brojem kandidata, drugo je mjesto zauzela nezavisna Nina Jukopila, no ondje je odluka donesena još u prvom krugu, kada je novi/stari načelnik Ivan Kirac osigurao više od 60 posto glasova.
Osim tiha, u Motovunu je načelničko mjesto pokušala osvojiti IDS-ova Stella Benčić, u Svetom Petru u šumi nezavisna Sandra Bančić, a u Tar-Vabrigi također nezavisna Roberta Stojnić.
Konačno, u utrku za gradonačelničku poziciju u Rovinju uključila se i SDP-ova Marija Blažina, ostvarivši vrlo dobar rezultat, ali nedovoljan za pobjedu nad IDS-ovim Emilom Nimčevićem.
Uspjeh za sve njih, sada je jasno, možda leži tek na nekim budućim izborima.

Omjer snaga u vrhu Županije najviše je na strani žena
Malo ih je, ali uspješno zadržavaju pozicije
Može li se, dakle, Istra pohvaliti dovoljnom zastupljenošću žena na najvišim položajima lokalne i regionalne samouprave? Najkorektnije bi bilo reći da ne može, no čini se da se tendencije mijenjaju i da žene sve suverenije zauzimaju i, još mnogo znakovitije - zadržavaju svoje pozicije na mjestu prvih osoba lokalnih jedinica.
U 'formulu', naravno, uvijek moramo uključiti i samu političku opciju te želju žena da se uopće uključuju u politiku, koje igraju svoj dio uloge.
Također, nekada vrijedi pogledati i nekoliko slojeva u dubinu. Naime, iako joj to nije donijelo pobjedu, kandidatkinja SDP-a Sanja Radolović prema pojedinačnim je rezultatima po gradovima odnijela pobjede, među ostalim, u Pazinu, Labinu, Rovinju i Umagu, što je još jedan znak otvorenosti biračkog tijela prema ženskim snagama.
Moži bolje? U odnosu na značajan dio Hrvatske, mo_e se reći da ima i gore. Ali, bolje uvijek može!
Na razini Hrvatske, možda najistaknutiji primjer vrlo sigurnog pokušaja osvajanja 'fotelje' na tek savršenim izborima predstavlja kandidatura nezavisne Marije Selak Raspudić, koja je u drugom krugu izazvala vrlo dobro, iako u konačnici neuspješno, popularnog gradonačelnika Zagreba, Možemovca Tomislava Tomaševića, dok je svojevrsnu senzaciju izazvala pobjeda Ive Rinčić u Rijeci koja je, osim ženskog imena na gradonačelničkoj funkciji, donijela i veliku promjenu u gradu koji je, do njenog dolaska, bio najsnažnija SDP-ova utvrda u državi.