Politika i društvo

IZBORI U OSMOJ IZBORNOJ JEDINICI (2)

SANJA RADOLOVIĆ (SDP): Učiteljima ćemo osigurati veće plaće, a stručnim kadrovima stanove. Dosta je HDZ-ovog poigravanja s Uljanikom!

Osnovna mjera koju ćemo provesti s ciljem sprečavanja daljnje apartmanizacije i opterećivanja prostora jest definiranje pojma “domaćinstva” u Hrvatskoj na način da „domaćini“ mogu biti samo fizičke osobe, građani, rezidenti - bez obzira na državljanstvo, ali moraju imati svoju adresu domaćinstva u Županiji u kojoj ubavljaju turističku djelatnost


 
14 min
Dražen Majić ⒸFOTO: Manuel Angelini

Osnovna mjera koju ćemo provesti s ciljem sprečavanja daljnje apartmanizacije i opterećivanja prostora jest definiranje pojma “domaćinstva” u Hrvatskoj na način da „domaćini“ mogu biti samo fizičke osobe, građani, rezidenti - bez obzira na državljanstvo, ali moraju imati svoju adresu domaćinstva u Županiji u kojoj ubavljaju turističku djelatnost

Je li budućnost pulskog zaljeva turizam ili industrija? Treba li država vlasništvo nad zemljištem prepustiti gradu Puli? Treba li država nastaviti financirati brodogradilište Uljanik i dokad? Na koji način treba riješiti problem zagađivanja pulske cementare?

Krajnje je vrijeme da se HDZ-ova Vlada na odlasku prestane poigravati sa sadašnjim radnicima Uljanika, s bivšim radnicima i kooperantima koji čekaju podmirenje zaostalih plaća u ukupnom iznosu većem od 20 milijuna eura, kao i sa svim Puležanima i Istrijanima koji napokon zaslužuju znati je li konačan cilj Vlade gašenje proizvodnje i prenamjena 660.000 četvornih metara kopnenog i morskog područja koje je pod koncesijom u turizam i da li ćemo time u Puli dobiti „novi Muzil, novu Hidrobazu ili novu Saccorgianu“, odnosno područja koja su (pre)namijenjena za turizam, a na kraju desetljećima zjape prazna i zapuštena toliko da se na njima ni „trava ne kosi“, a kamoli događa bilo kakva gospodarska aktivnost ili poput Muzila čak ni građani ne mogu na njih nogom kročiti.

Dolazak novog investitora jedini je spas za možebitno održavanje brodogradnje i proizvodne djelatnosti na području pulskog brodogradilišta. Opće je poznata činjenica kada se jednom brodogradnja ugasi, gotovo nemoguće ju je opet pokrenuti jer ostaje se bez najbitnije komponente, radnika koji imaju znanje. Međutim, i dalje smo stava da u Uljaniku treba očuvati proizvodnju i radna mjesta, uz jasnu i javnu strategiju te detaljno razrađen plan restrukturiranja s ciljem zadržavanja radnih mjesta.

Vezano uz rad pulske cementare, apsolutno je primarno potrebno utvrditi razinu zagađenja koju ista proizvodi, budući da do sada osim najave nabave uređaja od strane pulske gradske uprave za mjerenje razine štetnih emisija nema pomaka po tom pitanju. Međutim, činjenica je kako postoje brojne prijave građana i okolnih stanara koji se svakodnevno žale na utjecaj onečišćenja cementare na njihovo zdravlje i sam okoliš. Stoga nismo protiv samog rada cementare, ali definitivno na način koji neće ugrožavati ljudsko zdravlje i kvalitetu života okolnog stanovništva.

Na koji način riješiti problem Kaštijuna, treba li ga premjestiti? Kako urediti gospodarenje otpadom u Istri, a da nije sav teret na južnoj Istri?

Suočavamo se s ozbiljnim izazovima u gospodarenju otpadom, uključujući povećanje količina otpada, nisku stopu odvajanja otpada, nedovoljnu infrastrukturu za reciklažu i za energetsku oporabu otpada. Postojeći sustav gospodarenja otpadom temelji se na zastarjelim praksama koje se suviše oslanjaju na odlaganje otpada, što rezultira negativnim utjecajem na okoliš, zdravlje ljudi i gospodarstvo.

Europske direktive i obvezujući ciljevi, kao što su povećanje stope recikliranja na 65% i smanjenje odlaganja otpada na odlagališta na manje od 10%, predstavljaju jasnu smjernicu za potrebne promjene. Planiramo razviti i modernizirati infrastrukturu - kompostana, bioplinskih postrojenja te postrojenja za energetsku oporabu, sortiranje i recikliranje.

Kaštijun je napravljen tu gdje je, nažalost nije moguće čarobnim štapićem mahnuti i preseliti ga negdje drugdje. Lijepo je to samo tako reći i skupiti političke bodove, ali treba onda naći i adekvatno rješenje kako i gdje ga premjestiti. Primarno bi se trebali fokusirati na promjenu tehnologije obrade i zbrinjavanja samog otpada.

Ovakav način kako Kaštijun sad radi pokazuje se kao loše rješenje, jer kontinuirano zagađuje zrak, a neka istraživanja govore i o popriličnom zagađenju tla. Postoji cijeli niz gradova i regija u Europskoj uniji koje su odabrale za svoje uvjete optimalan način za obradu i zbrinjavanje otpada, kod nas se očito pogriješilo s MBO tehnologijom koja ovdje ne daje željene rezultate te je nužno čim prije uključiti struku i promijeniti tehnologiju obrade i zbrinjavanja otpada koja će Puli i okolnim mjestima osigurati čisti zrak i čisto tlo.

S druge strane, postoji i velik problem zbrinjavanja tzv. RDF/SRF otpada iz goriva, ili kako se to kaže 'bala otpada' koji ostaje nakon obrade, a kojim je Kaštijun pretrpan. U drugim državama postoji sekundarno tržište otpada pa isti otkupljuju SRF kao pogonsko gorivo primjerice u cementnoj industriji što kod nas nije slučaj. U Puli se po pitanju Kaštijuna događa upravo suprotna priča, umjesto da industrija otkupljuje SRFi koristi ga u svojim pogonima, mi plaćamo enormne cifre za odvoz i skladištenje SRF-a.

Također, za investiciju tešku 28 milijuna eura pogreška oko procjene kapaciteta nije se mogla dogoditi, jer ogromne količine otpada ne stignu se valjano osušiti, zbog čega se stvara nesnosan smrad od kojeg okolni stanari ne mogu živjeti. Kaštijun je kapacitiran za obradu 90 tisuća tona godišnje, međutim, godišnje u Istri nastane čak 150 tisuća tona otpada, budući da se u turističkoj sezoni broj ljudi u Istri udvostručuje.

Je li Istra previše ovisna o turizmu? Koji je najbolji smjer razvoja istarskog turizma? Kako bi riješili problem pretjerane apartmanizacije (treba li ograničiti novogradnju) uz, u isto vrijeme, premalo stanova za mlade?

Cilj SDP-ove politike u turizmu jest da se turizmom počne konačno upravljati na kvalitetan i održiv način uz decentralizaciju odgovornosti između države, turističkih zajednica, županija, gradova i općina.

Prvo i osnovno jest zaštititi naše građane i lokalno stanovništvo kroz izmjene trenutačne zakonske regulative. Osnovna mjera koju ćemo provesti s ciljem sprečavanja daljnje apartmanizacije i opterećivanja prostora jest definiranje pojma “domaćinstva” u Hrvatskoj na način da „domaćini“ mogu biti samo fizičke osobe, građani, rezidenti - bez obzira na državljanstvo, ali moraju imati svoju adresu domaćinstva u Županiji u kojoj ubavljaju turističku djelatnost.

Svi ostali moći će iznajmljivati svoje kapacitete, ali kao “ostali ugostiteljski objekti za smještaj - ugostitelji”, znači svi oni koji se u Hrvatskoj samo povremeno bave biznisom moći će u skladu s propisima o poslovnom nastanu registrirati za to obrt ili tvrtku i morati će plaćati sva davanja prema pravilima o poslovnom nastanu, a ne kao do sada mali iznos poreznog paušala. Jedino građani čije je “domaćinstvo” adresa u Hrvatskoj bi trebali imati privilegij paušalnih poreza.

Uvest ćemo i jasan zakonski okvir i poreznu regulativu za cjelokupni nekomercijalni smještaj, koji je siva zona u hrvatskom turizmu nad kojim nema nikakve kontrole, a osobito buja i opterećuje destinacije u sezoni, te pod krinkom kategorije smještaja koja bi trebala služiti za odmor obitelji i prijatelja vlasnika kuća za odmor ili apartmana služi za ilegalno iznajmljivanje. Stati ćemo na kraj tomu da jedni iznajmljivači posluju legalno, plaćaju sva davanja, ulažu, a drugi pod krinkom nekomercijalnog smještaja iznajmljuju kapacitete ilegalno.

Na koji način zaustaviti bespravnu gradnju (tri ključna koraka). Treba li strože kažnjavati daljnju devastaciju prirode uključujući i ilegalne otpade? Treba li nadležne inspekcije i odluke o kaznama spustiti na lokalnu i regionalnu razinu?Tko bi u tom slučaju bio odgovoran za provođenje rušenja bespravnih gradnji? 

Problem bespravne gradnje posebno pogađa Istarsku, ali i susjednu Primorsko-goransku županiju, odnosno autodestinacije. Naime, poznato je da je nemali broj bespravnih graditelja čine upravo strani državljani iz Slovenije, Austrije i Njemačke. u Istri se procjenjuje da ima više od 140 tisuća bespravnih objekata, od kojih su mnogi u vlasništvu stranih državljana. Problem je to koji je prisutan diljem obale, ali izražen posebice u Istri. Dovoljno je prošetati po istarskim selima, ne samo po obali i vidjet ćete bespravne vile koje su pretvorene u apartmane koje stranci iznajmljuju i “zgrću milijune”.

Državni inspektorat trebao bi biti bolje povezan s lokalnom samoupravom u izmjeni informacija, jer uz ljude i prirodna bogatstva prostor je naš najveći resurs Republike Hrvatske. Zalažemo se da se dio ovlasti spusti na lokalnu samoupravu, kako bi komunalni redari mogli zaustaviti gradnju odmah na početku. To bi spriječilo daljnju devastaciju prostora do dolaska građevinske inspekcije. Loš zakonodavni okvir rezultirao je prostornom i urbanističkom devastacijom. Situacija na lokalnoj razini je najgora, primjerice u gradovima su generalni urbanistički planovi preopćeniti i ne propisuju građevinsku česticu niti gdje se može graditi po njoj kao ni odnose i razmake među zgradama.

Stoga su nužni detaljniji prostorni planovi kako bi se gradske četvrti mogle planirati sa svim potrebnim sadržajima i zelenilom. Nedostaje nam i instrument komasacije u zakonu koji je standard u zapadnim zemljama, jer se putem njega problematični prostori mogu iznova parcelizirati prema urbanističkim standardima.

Osim promjene zakonske regulative, najveći problem je nedostatak kadrova koji će provoditi nadzor na terenu, 2019. godine imali smo 116 građevinskih inspektora, a 2024. godine ih je samo 82, što govori da su se kapaciteti građevinskog inspektorata smanjili za 30 posto, a bespravna gradnja i dalje buja. S druge strane, ti ljudi su jako potplaćeni i vrtimo se u začaranom krugu. Možebitno rješenje su i drakonske kazne za bespravne graditelje, iako smatramo da je ključ svega prevenirati bespravnu gradnju.

Kako vidite istarsku energetsku budućnost? Na koji način pristupiti ogromnom broju zahtjeva za postavljanje solarnih panela? Podržavate li gradnju vjetroelektrana na moru?

Izgradnja hrvatske energetske samodostatnosti i zelene tranzicije je snažno podbacila. Hrvatska je u EU druga najgora zemlja po instaliranoj snazi sunčanih elektrana. U sektoru kućanstava i poduzeća je ključno pokrenuti masovnu solarizaciju krovova – propisat ćemo obvezno postavljanje sunčane elektrane na krovove zgrada u javnom vlasništvu kao i na krovove novih zgrada - bez obzira na tip investicije. Energetsko tržište ćemo otvoriti građanima, a model energetskih zajednica učiniti funkcionalnim – pojednostavnit ćemo i ubrzati procedure, suštinski promijeniti pristup i građane učiniti poželjnim sudionicima na energetskom tržištu te omogućiti da ostvaruju prihod iz energetske djelatnosti, bez suvišnih prepreka i kočnica.

Uz administrativne probleme, svjesni smo i činjenice kako svi sektori gospodarstva nisu jednako profitabilni i kako nemaju svi jednaki pristup financiranju za zelenu i energetsku tranziciju. Zbog toga smo predani pronalaženju dodatnih izvora financiranja izuzev EU fondova i izradi sustava parcijalnih garancija kako bismo osigurali da svaki sektor, neovisno o kolateralu i financijskoj situaciji može sudjelovati u ovom procesu. Održivost bi trebala biti dostupna svima, neovisno o internim pokazateljima poslovnih subjekata, zato što se koristi od energetske tranzicije prelijevaju na sve dijelove društva i gospodarstva.

Koja tri ključna koraka za poboljšanje stanja u zdravstvu, kako spriječiti odljev kadrova? Kako spriječiti odljev kadrova u obrazovanju? Trebaju li svi vrtići biti besplatni i odakle financije za to?

Ojačat ćemo usluge u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, s posebnim naglaskom na povećanje broja i kvalitete usluga u domovima zdravlja. Donijet ćemo novi plan mreže ugovornih javnozdravstvenih subjekata, u cilju povećanja dostupnosti i kvalitete zdravstvene zaštite u svim krajevima RH. Jačanjem djelatnosti dnevnih bolnica dodatno ćemo poboljšati zdravstvenu zaštitu i približiti usluge pacijentima. Otvorit ćemo bolnički sustav za potrebe smanjivanja listi čekanja i za pružanje usluga i izvan „redovnog“ (jutarnjeg) radnog vremena.

Uvest ćemo proaktivno upravljanje ljudskim resursima u zdravstvu na razini cijele Hrvatske, u smislu pravovremenog i dugoročnog osiguravanja potrebnog broja i strukture zdravstvenih radnika u različitim djelatnostima i/ili na različitim područjima RH, uključivo i planiranje, upravljanje i financiranje specijalističkog usavršavanja medicinskih struka te nove mehanizme nagrađivanja svih radnika u javnom zdravstvu, koji će poticati odgovornost i produktivnost. Poticat ćemo razvoj sestrinstva, fizioterapije i primaljstva kao profesija te osigurati adekvatno priznavanje obrazovnih kvalifikacija. Predlažemo povećanje ulaganja koje bi omogućilo poboljšanje materijalnog statusa plaća učitelja i nastavnika, poboljšanje infrastrukture, tehnoloških resursa i opreme u školama diljem zemlje.

Kvalitetno obrazovanje nije moguće bez zadovoljstva i motiviranosti učitelja i nastavnika. Stoga predlažemo povećanje plaća učiteljima i stručnim suradnicima, osiguravanje stanova za deficitarne stručne kadrove u školama te stipendiranje izvrsnosti. Također, urediti ćemo status pomoćnika u nastavi na državnoj razini te profesionalizirati to zanimanje kako bi se osigurala kontinuirana podrška učenicima s poteškoćama. Ove mjere imaju za cilj podići status i motivaciju nastavnog osoblja te stvoriti poticajno okruženje za rad i razvoj u obrazovanju.

Dostojanstven život u Hrvatskoj osim priuštivog stanovanja i adekvatno plaćenog rada znači i osigurano mjesto u vrtićima za svu djecu te besplatno pohađanje ranog i predškolskog odgoja. SDP je izradio realan i provediv program polaznih točaka za unaprjeđenje ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj u kojem će svako dijete u Hrvatskoj imati osigurano mjesto u vrtiću bez financijske participacije roditelja.

Koja su po vama tri najveće istarske korupcijske afere? Jeste li zadovoljni pravnom državom i, ako niste, na koji bi način poboljšali stanje u istarskom pravosuđu? Kako ojačati borbu protiv korupcije u Istri?

Pravosuđe predstavlja jedan od glavnih stupova društva i ako je pravosudni sustav neovisan i stabilan to se pozitivno preslikava na stanje u društvu u pogledu vladavine prava i zaštite ljudskih prava, kao i gospodarskog razvoja jedne države. Nažalost, HDZ-ova Vlada i premijer na odlasku Andrej Plenković pokazuju popriličan prijezir prema borbi protiv korupcije.

Politički ovisno pravosuđe dovodi do toga da su procesi protiv korumpiranih obnašatelja javnih dužnosti manje imuni na utjecaje i usporavanje i zataškavanje istih. Stvaranje neovisnog i učinkovitog pravosuđa počinje izborom pravosudnih dužnosnika, zbog čega je potrebno promijeniti način njihovog izbora te je potrebno ojačati fluktuaciju kadrova iz različitih dijelova pravosudnog sustava. Jačanje suradnje između tijela na nacionalnoj razini i tijela kao što su Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) doprinose otkrivanju, istrazi i kaznenom progonu korupcije.

Svakako najveću kriminalnu aferu u Istri smatramo propadanje pulskog brodogradilišta do kojeg je došlo potencijalnim koruptivnim djelovanjem rukovodećeg kadra i fiktivnim punjenjem knjige narudžbi. Zatim, kada govorimo o korupciji i kriminalu malverzacije s urbanizacijom zemljišta bi istaknuli kao “rak ranu” koruptivnog djelovanja u Istri.

Treba li u Istri smanjiti broj općina i, ukoliko treba, koje općine ukinuti? Kako zaustaviti stranačku „bonamenat” politiku uhljebljivanja?

U Istri nije potrebno smanjivati broj općina i činjenica je kako ako pitate bilo kojeg stanovnika svih općina će Vam reći da smatraju kako njihovu općinu nije potrebno ukinuti. S druge strane, funkcionalno okrupnjavanje jedinica lokalne samouprave može biti korisno u pružanju određenih usluga građanima. Trebamo poticati suradnju i prepoznati modele okrupnjavanja koji će osigurati bolju uslugu.

Proširit ćemo ovlasti lokalnih jedinica, posebno većim gradovima, kako bismo mogli efikasnije pružati usluge građanima. Potrebno je osigurati da imaju potrebne resurse za nove zadatke. Također, poboljšat ćemo fiskalni kapacitet lokalnih jedinica osiguravanjem decentralizacije sredstava za financiranje novih poslova.

Paralelno s time, nužno je uskladiti procese nagrađivanja, napredovanja i zapošljavanja u skladu s najvišim etičkim standardima nasuprot promicanja nepotizma i klijentelizma.

Treba li nakon 20 godina ukinuti tvrtku Brijuni Rivijera? Je li elitni turizam budućnost za Brijune?

Nakon 20 godina postojanja tvrtke Brijuni Rivijera kao tvrtke u kojoj država ima 67% udjela i 33% Istarska županija i pompoznog najavljivanja 4.000 novih radnih mjesta te višemiljunskih investicija Brijuni Rivijera danas upravlja samo s kampom Pineta s desetak zaposlenih koji ima sezonsko poslovanje. I to nakon što joj je država predala na upravljanje kamp Pineta.

Postavljaju se ključna pitanja: koliko je smještajnih kapaciteta ostvareno? Koliko je najavljivanih višemilijunskih investicija ostvareno? Koliko je radnih mjesta otvoreno?. Odgovori su i više nego jasni, a jasno je i kako je koncept Brijuni Rivijere koji je spao svega na lokaciju Katarina Monumenti zastario.

Cjelokupan politički vrh voli primati delegacije iz svih krajeva svijeta i prešetavati se po ljepotama Nacionalnog parka Brijuni. Ali opet uz sve prirodne ljepote koje ima NP Brijuni sramota je kako izgledaju smještajni kapaciteti u sklopu istoga. Godinama se traži rješenje, ali rješenja ni na vidiku. Spominjali su se razni potencijalni ulagači, formiralo se Povjerenstvo na državnoj razini koje je trebalo odlučiti o smjeru razvoja hotelijerstva na Brijunima. Međutim, spomenuto Povjerenstvo nije proizvelo ni jednu A4 stranicu smjera razvoja, a kamoli nešto više. Istovremeno, struka je suglasna da su za veći dio obnove tri hotela: Neptun, Istra i Karmen koja su pod strogom konzervatorskom zaštitom potrebna velika ulaganja i jak hotelski brend, budući da nije realno da će država to moći sama financirati. Istodobno potrebno je riješiti probleme s vodom, kanalizacijom, strujom i internim prometnicama na samom području NP Brijuni.

Liberalizacija ili limitiranje abortusa; Istospolni brakovi i pravo na udomljavanje djece; Treba li politika prema ilegalnim migrantima biti oštrija? Treba li ograničiti uvoz strane radne snage? Treba li zabraniti molitelje na javnim mjestima?

Žena mora imati pravo na izbor, i tu je za nas početak i kraj priče oko medicinskog prekida trudnoće.

Istospolni parovi bit će izjednačeni u svim svojim pravima usvajanja i udomljavanja djece kao i bračni i izvanbračni parovi.

SDP se zalaže za bolje upravljanje granicama duž ilegalnih migrantskih ruta što je ključno je za smanjenje neregularnih tokova i za daljnje jačanje kadrovskih i materijalnih resursa MUP-a koji služe za bolju kontrolu državnih granica.

Uvoz radne snage nije jednostavan ni bezazlen proces, već ima brojne prednosti i nedostatke, kako za poslodavce i radnike, tako i za državu i društvo. Osigurati ćemo da strani radnici budu dobro integrirani u zajednicu, ali uvoz radne snage ne bi smio zamijeniti napore za obrazovanje i zapošljavanje domaćeg stanovništva.

Svatko se ima pravo moliti, a molitvi je mjesto u Crkvi ili u privatnosti svoga doma. Mislimo da u svakoj normalnoj osobi izaziva tihu jezu ono za što mole ti klečavci na trgovima – čednije odijevanje žena i zabranu pobačaja, dakle vraćanje u srednji vijek.

Jeste li zadovoljni stanjem medijskih sloboda u Istri? (ocjena od 1 do 10)

Ocijenili bi ih polovičnom ocjenom na skali do 10, odnosno 5, budući da se neki mediji trude biti neovisni i uz plaćene sponzorske oglase od kojih uostalom i dobar dio “živi” na tržištu, ipak imaju i dozu nepristranosti, kao i istraživačkih članaka.


Nastavite čitati

Medved: Program Vlade jasno oslikava programe i HDZ-a i DP-a

Program vlade jasno oslikava i program HDZ-a i program Domovinskog pokreta, i u skladu s njime vjerujem da ćemo u iduće četiri godine kao stabilna vlada realizirati sve te programe”, izjavio je zamjenik predsjednika HDZ-a i potpredsjednik Vlade ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved 

Nakon medijskog istupa bivšeg ministra Banožića obitelj poginulog zgrožena: "To je sramotno, prevršio je svaku mjeru"

Obitelj je zgrožena ovim istupom i izjavama, ali još uvijek nisu spremni istupiti javno i reći sve što misle o ovom slučaju i izjavama bivšeg ministra. Vidite da ni dosad obitelj nije željela javno istupati, poštujući pravo svakoga da se obrani na sudu, ali nakon ovakvog istupa ponovno ćemo razmotriti situaciju i odlučiti se za daljnje korake - rekao je Hrvoje Šutalo

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.