Prema podacima popisa stanovništva iz 2021., u Hrvatskoj se 40 posto stanova ne koristi za stanovanje, piše Index, a u to spadaju prazni stanovi, stanovi za odmor, za poljoprivredne djelatnosti i one u kojima se samo obavlja gospodarska djelatnost. Okvirno se prema tome može odrediti da porezna baza za nekretnine iznosi oko 900 tisuća stambenih jedinica, ako se zanemare oni koji se koriste za poljoprivredu jer se na njih neće plaćati porez na nekretnine, piše Index.
Jedan od argumenata kojima je vlada branila uvođenje poreza na nekretnine je da u Hrvatskoj postoji 600 tisuća praznih nekretnina za stanovanje. To je točno, piše Indexov novinar Branimir Perković, prema popisu stanovništva iz 2021., a ako se tome pribroje stanovi za odmor, poljoprivredu i obavljanje djelatnosti, brojka se penje na 958 tisuća. Ipak, nisu svi stanovi koji se ne koriste za stanovanje isti.
Postoje i velike varijacije između županija po pitanju učestalosti oblika praznih nekretnina. Izuzmu li se, piše Index, stanovi za odmor, poljoprivredu i za obavljanje djelatnosti, u Hrvatskoj je nenastanjen svaki četvrti stan (24.88 posto). Najmanji udio nenastanjenih je Varaždinskoj županiji (19 posto), Međimurskoj (20 posto), i Zagrebačkoj (20 posto). Čak trećina nekretnina je nenastanjena u Šibensko-kninskoj županiji (36 posto), Ličko-senjskoj (34 posto) i Sisačko-moslavačkoj (32 posto).
Ukupno je 25 posto stanova u Hrvatskoj nenastanjeno, a ako se tome pridodaju ostale kategorije stanova koje ne služe za stanovanje (za odmor, za poljoprivredu, za gospodarsku djelatnost), dolazi se do podatka za 40 posto stanova u Hrvatskoj ne služi za stanovanje, piše Index.
Uz stanovanje, najviše stanova u Hrvatskoj služi za odmor. Zadarska županija ima 38 tisuća stanova za odmor, Primorsko-goranska 36 tisuća, a Istarska 28 tisuća. Sušta suprotnost županijama Slavonije, koje zajednički nemaju 10 tisuća kuća za odmor.
U Hrvatskoj se, navodi Index, čak 40 posto stanova ne koristi za stanovanje, ali su varijacije među županijama velike. Iznenađujuća stvar je, piše Index, da se u nekim županijama manje stanova koristi za stanovanje nego što ih je prazno ili se koriste u druge svrhe.
Tako u Ličko-senjskoj županiji dva od tri stana (66.4 posto) nisu u funkciji stanovanja, Šibensko-kninskoj 64 posto stanova nije nastanjeno, Zadarskoj 62 posto. U Istarskoj županiji je riječ o 51 posto, a radi se o 80.260 stanova . Najviše iskorišten stambeni fond imaju Grad Zagreb te Međimurska, Brodsko-posavska i Osječko-baranjska županija.