- Grad Labin, za korisnike sa svog područja, odnosno građane s prebivalištem na području Labina, kroz Socijalni program i novu Odluku o socijalnoj skrbi donesenu koncem prošle godine, omogućava puno financiranje troška najma medicinske opreme Crvenog križa Labin, stoji u odgovoru koji nam je gradonačelnik Labina Valter Glavičić (IDS) poslao nakon deset dana čekanja.
Hrvatski humanitarni presedan
Podsjetimo, krajem prošle godine labinski Crveni križ postao je jedini od ukupno sto trideset i jednog takvog društva u Hrvatskoj, koji se odlučio uvesti naplatu medicinskih pomagala bolesnima i nemoćnima.
Razlog tomu, kazala nam je ravnateljica Društva Morin Kudić, leži u činjenici da su tijekom realiziranja projekta „Medicinsko pomagalo-pomoć obitelji“ započetog još 2006. godine, zaprimili popriličan broj rashodovanih uništenih pomagala.
Ravnateljica Crvenog križa Labin, Morin Kudić
No, naplata još nije krenula, a s obzirom na to da Kudić još uvijek, kako nam je izjavila prošlog tjedna, čeka „zeleno svjetlo“ Grada Labina i četiri mu susjedne općine.
Labinsko "zeleno svjetlo" stiglo
- U slučaju da se naplata dogodi, u Proračunu za 2023. godinu, za navedena sufinanciranje imamo osigurana sredstva, a prema projekcijama potencijalnih troškova, dobivenima od strane Crvenog križa Labin, kaže danas jasno Glavičić.
Grad Labin je, navodi on također, upoznat s prijedlogom cjenika najma pomagala u sklopu programa „Medicinsko pomagalo-pomoć obitelji“ Gradskog društva Crvenog križa Labin. Društvo je Gradu pojasnilo i razloge zbog kojih je, kao nevladina, neovisna i neprofitna udruga, odlučilo krenuti s naplatom najma pomagala za korisnike.
- Kako smo već naveli, GDCK je nevladina udruga koja je neovisna od eventualnih utjecaja jedinica lokalne samouprave na njihovo poslovanje, te dok god je njihova djelatnost u skladu sa Zakonom (što je u ovom slučaju s njihove strane i potvrđeno), Grad Labin nije u ingerenciji utjecati na njihove poslovne odluke, stoji nadalje u odgovoru Valtera Glavičića.
Bez podataka o broju korisnika?
Grad Labin smo, naime, kao i četiri susjedne općine; Kršan, Pićan, Rašu i Svetu Nedelju, još prije deset dana pitali koliko korisnika pomagala tamošnjeg Crvenog križa živi na području njihove jedinice lokalne samouprave te hoće li im (su)financirati troškove korištenja opreme i pomagala, sukladno cjeniku Crvenog križa Labin.
Na prvo pitanje nam zasad nije znala odgovoriti nijedna od navedenih jedinica lokalne samouprave, dok su nam na drugo pitanje, uz Glavičića, prethodno potvrdno odgovorili načelnici općina Pićan i Kršan: Dean Močinić i Roman Carić.
Iako, pokazalo se, do tih podataka nije uopće teško doći.
U labinskom Crvenom križu doznajemo, naime, kako zaključno sa zadnjim danom prošle godine, brojke na terenu izgledaju ovako:
- Grad Labin: 80 korisnika, 109 pomagala
- Općina Kršan: 18 korisnika, 20 pomagala
- Općina Pićan: 11 korisnika, 10 pomagala
- Općina Sveta Nedelja: 10 korisnika, 12 pomagala
- Općina Raša: 17 korisnika, 17 pomagala
Morin Kudić
- Pokušavali smo se prijaviti na jedan EU projekt, ali to nam nije prošlo jer nemamo iskustva u njihovom provođenju. Potom sam išla pred Grad Labin i općine Kršan, Pićan, Rašu i Svetu Nedelju. Rekla sam im da je potražnja za pomagalima sve veća i da je sve na nama, a tražila sam i sufinanciranje zapošljavanja treće osobe – da se mene i kolegicu malo rastereti pa da onda nas dvije možemo pisati projekte i nalaziti novac. Međutim, to se nije dogodilo. U načelu, oni su se još prije Covida složili da će sufinancirati naknade korisnicima, ali očito je pandemija to sve odgodila, a mi smo onda išli u ovakvu Odluku jer jednostavno moramo! Da, prvi smo u Hrvatskoj! Ali, takav vid društvenog poduzetništva u zapadnim zemljama nije nimalo neobična stvar. I kod nas to rade neke udruge, izjavila nam je Morin Kudić, ravnateljica Crvenog križa Labin.
Skladište Crvenog križa Labin
Sada se još čekaju odluke Općine Raša te Općine Sveta Nedelja, kako bi se na Labinštini mogla početi provoditi nesvakidašnja Odluka najavljena još prije godinu dana. To je tamošnjim jedinicama lokalne samouprave zasigurno bilo više nego dovoljno vremena da građanima jasno komuniciraju svoje stavove i mogućnosti vezane uz ovaj hrvatski humanitarni presedan.