Važno da nedjelja bude neradna kako bi bila slobodna

 Važno je da nedjelja bude neradna kako bi bila slobodna, kako bi se očuvalo ljudsko dostojanstvo i kako bi se zajednica, obiteljska ili društvena, mogla izgraditi te na taj način pridonijeti razvoju hrvatskog društva, istaknuto je u utorak na okruglom stolu u Hrvatskom saboru.

Na okruglom stolu "Slobodna nedjelja i dostojanstveno radno vrijeme", koji je organizirala saborska zastupnica Marijana Petir, poručeno je kako trenutno stanje da u Hrvatskoj trgovine mogu raditi svih 365 dana u godini, 24 sata na dan - nije u skladu s međunarodnim propisima niti s ustavnim vrednotama.

"U sektoru trgovine većinu zaposlenih čine žene koje rade neprekidno i po nekoliko tjedana, bez dana odmora, za plaće koje su prema podacima Fine manje od prosjeka poduzetnika Hrvatske", naglasila je Petir.

Te su žene gurnute na marginu, od njih se traži da su stalno na raspolaganju i ne daje im se mogućnost izbora, a nemaju moć da se izbore za sebe, jer nemaju čak niti granski kolektivni ugovor koji bi ih štitio, o kojem se pregovara punih 14 godina, dodala je.

Dosad je Petir dva puta inicirala izmjene Zakona o trgovini, koje su bile usvojene u Hrvatskom saboru, no Ustavni je sud oba puta odredbe toga zakona stavio izvan snage zbog prigovora trgovačkih lanaca.

Poručila je kako je važno da nedjelja bude neradna kako bi bila slobodna, kako bi se očuvalo ljudsko dostojanstvo i kako bi se zajednica, obiteljska ili društvena, mogla izgraditi te na taj način pridonijeti razvoju hrvatskog društva. 

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović predstavio je prijedlog izmjena Zakona o trgovini, kojima se predlaže da poslodavci mogu birati 16 nedjelja koje će biti radne, dok će ostale nedjelje biti neradne.

U 16 radnih nedjelja ne ubrajaju se nedjelje prije stupanja na snagu zakona

"Pitanje osiguranja slobodne nedjelje za zaposlene u trgovini je civilizacijski doseg koji čini pozitivni korak prema pronalaženju trajnog rješenja u regulaciji radnog vremena u djelatnosti trgovine, kako bi se pronašao potreban balans za funkcioniranje zaposlenika i poslodavaca", rekao je Filipović.

Izmjenama zakona, koje su u saborskoj proceduri, uređuje se temeljno pravo na tjedni odmor i pitanje ravnoteže privatnog i poslovnog života, što se upravo kroz ispitivanje javnog mijenja pokazalo važnim za hrvatske građane.  

U svrhu prilagodbe, odnosno pripreme gospodarskih subjekata na primjenu normativnog rješenja, konačnim prijedlogom zakona se određuje stupanje na snagu 1. srpnja.

"U 16 radnih nedjelja ne ubrajaju se nedjelje koje su kod trgovca bile radne u 2023. prije stupanja na snagu zakona. Također, propisuje se obveza procjene učinka zakona u roku godine dana", kazao je ministar.

Ivana Brstilo Lovrić s Odjela za sociologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta predstavila je istraživanja koja su pokazala da bi se potrošači bez problema mogli preorijentirati na kupovinu neki drugi dan umjesto nedjelje, dok su radnici bez obzira na vjersku pripadnost ili obiteljski status redom izjavili kako im je nedjelja nezamjenjivi dan. 

Istaknula je i da se 70 posto mladih, koji su sudjelovali u istraživanju o potrošačkim i tehnološkim praksama mladih, protivi radu nedjeljom.

(Hina) pp/xsmar ymd