Politika i društvo

DRŽAVA JE SVUDA OKO NAS

Veliki gradovi, oduzeti resursi: Dvije petine Pule nisu pulske, nego državne, županijske...

Muzil obuhvaća dobar dio grada, a državno je vlasništvo kojim upravlja Brijuni rivijera i tamo se investicijski ništa ne ulaže, grad nema nikakvih ingerencija. "Ne vjerujem da puno ljudi zna koje je zemljište državno, a koje gradsko. Ako je zapušteno, a privatno, građani će često uputiti kritiku Gradu i ispitivati nas zašto ništa ne činimo po tom pitanju, a istina je da nemamo nikakve ovlasti za to", rekao je Zoričić


 
2 min
Matea Čelebija
Muzil obuhvaća znatnu površinu Pule, a državno je vlasništvo / FOTO: Danijel Bartolić

Muzil obuhvaća dobar dio grada, a državno je vlasništvo kojim upravlja Brijuni rivijera i tamo se investicijski ništa ne ulaže, grad nema nikakvih ingerencija. "Ne vjerujem da puno ljudi zna koje je zemljište državno, a koje gradsko. Ako je zapušteno, a privatno, građani će često uputiti kritiku Gradu i ispitivati nas zašto ništa ne činimo po tom pitanju, a istina je da nemamo nikakve ovlasti za to", rekao je Zoričić

Danas je u Puli održan drugi dio konferencije „Veliki gradovi, oduzeti resursi“, u okviru koje se raspravljalo o ovlastima velikih gradova, ekonomskim potencijalima i problematici upravljanja pomorskim dobrom te gradskom i državnom imovinom.

Tom je prigodom i pulski gradonačelnik Filip Zoričić održao predavanje na temu “Što u Puli nije pulsko?”, naglasivši pritom da Pula kao grad ima jako velik zemljopisni potencijal, ali i veliki teret – čak dvije petine površine Pule ne spadaju u gradsko vlasništvo, nego županijsko, državno, privatno i slično.

- Trebamo se prvenstveno fokusirati na velike bivše vojne lokacije na kojima Pula kao grad ima potencijal razvijati svoje gospodarstvo, prvenstveno industriju, kazao je na današnjem predavanju gradonačelnik Pule.

Što nije "naše"?

Neke od velikih lokacija u Puli su Hidrobaza, Valelunga i Muzil, koji su većim dijelom zapušteni, izuzev novouređene plaže na Hidrobazi. Velikim su dijelom to zelene površine koje nude velik potencijal za razvitak. Na prezentaciji je također naglašena i važnost pulske Rive, čije se uređenje dogovara s Lučkom upravom i ACI-jem.

Prema Zoričićevim riječima, područje Uljanika, kao važnog dijela pulskog identiteta, mora zadržati primarnu funkciju brodogradilišta, ali se može razmišljati o njegovom proširenju te dodavanju drugih sadržaja, poput kulturnih.

- Još važnije su nam i manje lokacije koje daju novu dimenziju gradu, a to su svakako bivša vojarna Vladimir Gortan, u kojoj bismo smjestili Centar za mlade i društveno poduzetništvo, potom Mornarička bolnica, u kojoj će biti smješten studentski kampus, zatim kasarna Uljanik te nekoliko manjih zgrada unutar same povijesne jezgre, kazao je Zoričić.

Naime, svako od njih ima drugačiju vlasničku strukturu – državu, grad, županiju, a neki se vode kao pomorsko dobro, što znači da urbana obnova prvenstveno podrazumijeva dijalog s njima, a, kako je kazao Zoričić, ti dijalozi se teško ostvaruju, kritiziravši prvenstveno za nemar - državu.

- Ne mislim da država ima interesa prema ovim objektima, već da je u pitanju nemar. Ako im gradonačelnik pet puta šalje zahtjev da se riješi jedan komad zemlje ispred škole, a nikako ne stiže odgovor, onda je to jedan veliki apsurd i pokazatelj nemara, kazao je.

Optimizmom do 100.000

- Ne vjerujem da puno ljudi zna koje je zemljište državno, a koje gradsko. Ako je zapušteno, a privatno, građani će često uputiti kritiku Gradu i ispitivati nas zašto ništa ne činimo po tom pitanju, a istina je da nemamo nikakve ovlasti za to, rekao je gradonačelnik.

Kazao je da Muzil obuhvaća jednu petinu grada, a državno je vlasništvo kojim upravlja Brijuni rivijera i tamo se investicijski ništa ne ulaže, niti grad ima kakvih ingerencija.

- Pogledajte koliko toga u Puli nije pulsko. Skoro dvije petine Pule nisu pulske, kazao je.

Pula je prema prošlogodišnjem popisu stanovništva u deset godina izgubila čak deset posto stanovništva, a zanimljiv je gradonačelnikov optimizam koji još uvijek tvrdi da bi Pula do 2050. godine mogla brojati i do sto tisuća stanovnika, a sve zahvaljujući svom prostornom potencijalu.


Nastavite čitati

Pula
 

Predavanje Gorana Blaževića: Ekspedicija na devi kroz pustinju Rub al Khali

Druga knjiga Gorana Blaževića „Karavana“ donosi priču o nesvakidašnjem iskustvu prelaska jedne od najvećih svjetskih pustinja, Rub al Khali u Saudijskoj Arabiji. Nakon „Svilima“, knjige o njegovom 3300 km dugom pješačenju od Jordana do Hrvatske, Blažević je ovoga puta 650 km pijeska prešao – na leđima jedne deve.

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.