MILIĆ: 'OD ŽUPANIJE DOBILI UVJETE ZA GRADNJU PUTA'
VIDEO SIMULACIJA OSPORAVANOG PROJEKTA Pogledajte vile i heliodrome u Uvali Stupova
Ljetos je građevinska inspekcija zabranila i zaustavila značajne investitorove radove na krčenju puta bagerima, što protivnici projekta smatraju nepovratnim uništavanjem prirode na posljednjem nedirnutom dijelu obale Istre. O tome Milić danas kaže: "Mi smo uvjete za izgradnju puta već dobili od Istarske županije, a vrlo brzo ćemo im predati glavni projekt puta da možemo nastaviti s radovima"
4 min
Zoran Angeleski
Ljetos je građevinska inspekcija zabranila i zaustavila značajne investitorove radove na krčenju puta bagerima, što protivnici projekta smatraju nepovratnim uništavanjem prirode na posljednjem nedirnutom dijelu obale Istre. O tome Milić danas kaže: "Mi smo uvjete za izgradnju puta već dobili od Istarske županije, a vrlo brzo ćemo im predati glavni projekt puta da možemo nastaviti s radovima"
Krajem listopada ove godine suvlasnik i glavni menadžer njemačke tvrtke Amre Josip Milić najavio nam je da će početkom ovog mjeseca stručni tim i odvjetnici ove tvrtke provesti detaljnu javnu prezentaciju projekta u sada netaknutoj prirodnoj uvali Stupova, zajedno s njegovom vizualnom simulacijom u prostoru.
Umjesto toga, Josip Milić ustupio nam je video prezentaciju, u kojoj se u vizualnoj simulaciji mogu vidjeti vile s bazenima kao i planirani heliodromi, sastavni dio projekta koji je izazvao veliku polemiku, optuživanje aktera za prijetnje smrću i pažnju nacionalne javnosti.
Slijedi investitorova video simulacija projekta u uvali Stupova:
Nuernberški holding Amre (u kojem je suvlasnik, osim inženjera elektrotehnike i menadžmenta Milića, i Nijemac Alexander Malinkowich) traži urbanizaciju 60.000 četvornih metara u ovoj atraktivnoj uvali na samoj granici Istarske i Primorsko-goranske odnosno općine Kršan i Mošćeničke Drage, za gradnju kompleksa vila kapaciteta do 500 kreveta, kao i izgradnju tri heliodroma.
Heliodromi su izazvali nevjericu među protivnicima projekta, od kojih se neki pitaju zašto investitor, ukoliko je imao dobre namjere, nije kupio građevinsko, a ne neurbanizirano šumsko zemljište tik uz more.
Isturenije dvije su VIP vile
Na naše današnje pitanje zašto nisu kupili građevinsko zemljište, a kojih u ovom priobalnom dijelu ima preko brda u pravcu Plomin Vidikovca, Milić kaže: "Ima građevinskog zemljišta, ali ne na ovakvoj poziciji, a nema ni pristupnog puta. Jer, da biste došli do svoje parcele, možda vas dijeli četiri-pet susjednih parcela drugih vlasnika te je pitanje hoće li i kada pristati da mi do svoje parcele dođemo cestom, a što zbog pravne procedure i vremenske duljine može ispasti nepovoljno za investiciju".
Iz investitorove vizualne simulacije
- Mi smo kupovali zemljište da ne ovisimo o nikome, da ne smetamo ni jednom susjedu, uz naše spajanje na cestu, kaže Milić, ističući da bi svi građani mogli njihovim putovima slobodno mogli dolaziti i i koristiti uvalu.
O heliodromima pak ponavlja da bi služili ne samo za turističke, već i za zdravstvene potrebe svih građana u hitnim slučajevima, dok bi budući putovi bili slobodni svim vatrogascima u slučaju eventualnog požara.
Iz investitorove vizualne simulacije
Ljetos je građevinska inspekcija zabranila i zaustavila značajne investitorove radove na krčenju puta bagerima, što protivnici projekta smatraju nepovratnim uništavanjem prirode na posljednjem nedirnutom dijelu obale Istre.
O tome Milić sada kaže: "Mi smo uvjete za izgradnju puta već dobili od Istarske županije, a vrlo brzo ćemo im predati glavni projekt puta da možemo nastaviti s radovima".
Geneza slučaja
Projekt je prvo, prije medijskog odjeka, 'zakrvio' neposredne, lokalne aktere, uz međusobno optuživanje za primanje prijetnji smrću: od investitora i naklonjenih mu prodavatelja zemlje iz obližnjeg zaseoka Baći te s druge strane najagilnijih protivnika projekta, korisnika 15 kućica u samoj uvali koji žive u nedalekom kvarnerskom selu Zagore. Jedna posjednica kućice je zaprijetila smrću i načelniku Kršana Romanu Cariću, a nakon našeg teksta o toj prijetnji, kako neslužbeno saznajemo, intervenirala je i policija.
Još ljetos prvi su se projektu usprotivili korisnici kućica u uvali, a kasnije, i u Saboru kao i blizu same uvale predstavnice platforme Možemo! Ivana Kekin i Dušica Radojčić, informirajući da je lokalna grupa građana (ne kazavši o kome je riječ) podignula prijavu DORH-u zbog pokušaja podmićivanja.
Na to ih je motivirala prethodna izjava Jelene Bartolić Škropeta, vijećnice s vladajuće liste kršanskog načelnika Romana Carića (zagovornika referenduma o ovoj temi) koja je kazala za naš portal: "Jako me zasmetalo kad je investitor Josip Milić na svojoj kratkoj prezentaciji projekta vijećnicima na posljednjoj sjednici Općinskog vijeća kazao da je voljan platiti vijećnicima i službenicima općine dodatne sate njihova rada i angažmana na tom projektu. To ne dolazi u obzir! Vijećnici ne primaju mito! Mi primamo službenu zakonsku naknadu za svaku sjednicu i to je to".
Opovrgavajući svaku pomisao o mitu, investitor Milić je kazao: "Nikome nisam, ni ispod stola ni na stolu, nudio novac! Pa kako to može biti mito i korupcija ako je to javno izneseno. Ja vas ne razumijem. Ja sam to pričao javno na sjednici Općinskog vijeća Kršana. Ja nikome nisam davao ništa. Ja ta osoba nisam. Ja sam javno ponudio, sve je zabilježeno, da smo spremni platiti dodatni rad i time ne opterećivati općinu. I da općina, ako je potrebno, ispostavi račun firmi koji će biti podmiren".
Na tezu o mitu, investitor Milić nam danas kratko dodaje: "Mi smo profesionalna holding grupa iz Njemačke koja nikad nije, niti će ikad raditi na takav način".
U tijeku su elektroinstalaterski, vodoinstalaterski i gipskartonski radovi u nekoliko preostalih svlačionica, a dovršeno je uređenje potkrovnih prostorija za potrebe sportskih klubova. Do kraja će se još izvršiti radovi na zamjeni rasvjete, uređenju kabineta, dok će se spremišta prenamijeniti u klupske prostore za manje klubove. Također, nabavlja se viseća kuglana za osobe s invaliditetom, što će dodatno povećati inkluzivnost dvorane
Projekt Škanj sa štorijon temelji se na ideji očuvanja lokalnih legendi i povijesnih priča te uključuje postavljanje unikatnih klupa, oblikovanih poput otvorenih knjiga, koje prenose priče i legende vezane uz pojedina mjesta. Time se posjetitelje potiče na istraživanje lokalne povijesti šetnjom u prirodi
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.