Ne dolazi kao iznenađenje da je IDS-ovki Tamari Brussich, potpredsjednici Istarske županije, produžen ugovor na radnom mjestu konzultantice za istrovenetski dijalekt koji lani kreiran i raspisan, kao što je Istra24 pisala u nekoliko navrata, samo za nju, a nakon što su ju dolaskom nove vlasti u Puli, s funkcije ravnateljice, smijenili vlastiti zaposlenici talijanskog dječjeg vrtića Rin Tin Tin, gdje je bila ravnateljica. Brussich je ugovor produžen 30. lipnja.
Furio Radin kao muza
Njezin izvještaj o radu na (čak) 12 stranica nas je prvo, moramo priznati, dobro nasmijao, no onda smo se sjetili da je cijela ta šarada plaćena javnim novcem. A to uopće nije smješno. Naprotiv.
Tako Tamara Brussih odmah na početku podsjeća da je Ministarstvo kulture uvrstilo istrovenetski dijalekt na popis nematerijalne kulturne baštine, a onda, valjda inspirirana sloganskim parolama saborskog zastupnika talijanske nacionalne manjine Furija Radina, nastavlja i kaže da upravo na taj način počinje projekt zaštite i unaprijeđenja istrovenetskog dijalekta kojemu je prethodio Festival istrovenetskog narječja, a koji se (nevjerojatno, ali i prije nego je Brussich postala konzultantica) održava već dugi niz godina, koji slavi, odaje počast i “čini vidljiv naš jezik, naš identitet, nas!” (Festival dell’Istroveneto che da moltissimi anni celebra, festeggia, omaggia e rende visibile la nostra lingua, la nostra identità, noi!). Baš tako, s uskličnikom.
"Viva noi!" - slogan Furija Radina u kampanji za zadnje parlamentarne izbore/FOTO: iVijesti
Najbolje je da na ovom mjestu ukratko podsjetimo kako je zapravo Tamara Brussich, čelnica pulske Zajednice Talijana, postala konzultantica. Lani su, naime, Istarska županija i Talijanska unija raspisali natječaj za to radno mjesto u Balama, a osim Tamare Brussich na njega se javio i novinar Dino Geromella, osoba s dvije diplome, i još jedna kandidatkinja koja je, prema našim informacijama, diplomirala na tezi istrovenetskog dijalekta.
Temelj za raspisivanje tog radnog mjesta bio je 'sporazum o sufinanciranju i suradnji u sklopu provođenja projekta za zaštitu i vrednovanje istromletačkog narječja u Istarskoj županiji'. Na ime tog projekta, Županija je dodijelila Talijanskoj uniji 100 tisuća kuna. Kako će se vidjeti iz ovog izvještaja Tamare Brussich, taj novac poreznih obveznika bio je namijenjen isključivo za njezino zapošljavanje, odnosno uhljebljivanje, jer, kao što će se također pokazati, u sklopu projekta lani nije učinjeno ama baš ništa.
Dobro, poslala je jednu tablicu...
Kao najveći uspjeh se u njezina četiri i pol mjeseca rada navodi Festival istrovenetskog dijalekta koji se, rekli smo, odvija već godinama i koji Županija i inače, od 2016., sufinancira, i bez ovog projekta, i bez Tamare Brussich. Ostatak novca je poslužio da Tamara Brussich ima nekakav posao i nekakva primanja, a s obzirom na to da nakon smijene u vrtiću nije više htjela raditi kao odgojiteljica već je odmah otišla na bolovanje na kojem je bila točno onoliko koliko joj je, uz naknadni godišnji odmor, trebalo da bude dok nije počela raditi kao konzultantica.
Program projekta je, navodi Brussich u svom izvještaju, izložio predsjednik izvršnog odbora Talijanske unije Marin Corva, a ona se tijekom izrade plana konzultirala sa svojom stranačkom kolegicom koja je, kao i Corva, bila dio povjerenstva koje ju je izabralo kao najbolju kanidatkinju za ovaj vrli posao, voditeljicom odjela za umjetnost i kulturu, IDS-ovom županijskom vijećnicom Mariannom Jelicich Buić. Potom je taj plan i program poslan još jednom stranačkom kolegi, Vladimiru Torbici, pročelniku za kulturu Istarske županije. I on je bio član spomenutog povjerenstva.
Brussich je za novce koje dobiva od poreznih obveznika uspjela, tako ona navodi, na tjednoj bazi popričati s Mariannom Jelicich Buić, raspisati natječaj za logo, posvetila se reklamnim panoima, surađivala je na pripremi dokumentacije i arhiviranju, a davala je i, piše tako, podršku kolegama, snimala video čestitke na istrovenetskom, radila na izgradnji odnosa 'dijeljenja i suradnje' s Talijanima u Istri. Posjetila je i zgradu u Bujama u vlasništvu Talijanske unije za koju već dulje vrijeme postoje najave da će se pretvoriti u Kuću istrovenetskog dijalekta. Što se tiče opipljivih stvari, posjetila je Kuću dvoraca (Casa dei castelli) u Momjanu i svima koji su prisustvovali poslati tablicu koju oni mogu nadopuniti prijedlozima.
Tamara Brussich/FOTO: IDS-DDI
Puno ideja, 0 realizacije
U planu je u ovoj godini adaptirati klasik Branka Ćopića “Ježeva kućica”, koji je u talijanskom prijevodu već predstavljen na prošlogodišnjem festivalu dječje knjige Monte Libriću u Puli, u strip na istrovenetskom dijalektu te ga predstaviti javnosti na Međunarodni dan materinskog jezika. Izlazit će u nastavcima u EDIT-ovom mjesečniku za djecu ‘Arcobaleno’. Od ostalih noviteta Brussich najavljuje da će Monte librić ove godine imati kutak za dijalekte, među kojima će biti kako istrovenetski, tako i istriotski. Nastavit će i sa snimanjem božićnih čestitki.
Iz izvještaja doznajemo i da su, iako je radno mjesto konzultantice trebalo biti u Balama – kako je i navedeno na raspisanom natječaju – Brussich i Talijanska unija kompromisno odlučili da bi time samo dodatno porasli troškovi njezinog zapošljavanja, pa se odlučuju da će, citiramo, “smart working” imati jednake učinke.
Brussich dalje piše da je dogovorena suradnja s Istarskom županijom, novinsko-izdavačkom kućom EDIT, Zajednicom Talijana te istarskim gradovima i općinama. Planira se, navodi dalje konzultantica, suradnja s TV Novom i RTV Capodistriom.
Zaključak sastavljen od pet rečenica govori možda i više nego izvještaj per se.
„U zaključku ovog izvješća o radu tijekom četiri mjeseca, moram reći da sam imala prilike izraziti svoje ideje, i ne samo to, nego ih i realizirati. Trudim se kreirati kvalitetnu suradnju među svim sudionicima projekta. Nadam se da ću imati mogućnost nastaviti s poslom jer je ideja mnogo. Planira se izdanje Festivala istrovenetskog dijalekta s mnogo novih sadržaja, inkluzivnih i za sve dobne skupine. Preporučljivo je nastaviti s timskim radom kako bi se ostvarili svi ciljevi i zadaće koje je zadalo Ministarstvo“.
