Zajednica žrtvoslovnih udruga traži od vlasti ukidanje proslave nekadašnjeg Dana ustanka u Hrvatskoj

Zajednica šest žrtvoslovnih udruga, koje organiziraju komemoraciju žrtvama Boričevca i okolnih mjesta 27. srpnja 1941. godine, zatražila je subotu od predsjednika Republike, Vlade i Sabora, da spriječe daljnja održavanja proslave Dana ustanka hrvatskog naroda u Srbu na taj datum.

„27.srpnja obilježavaju se na dva mjesta isti događaj, ali na totalno suprotnim osnovama. U Srbu se slavi takozvani dan ustanka predvođen takozvanim antifašistima i slave ustanike koji su pobili i spalili Boričevac, gdje se isti dan komemoriraju žrtve tih ustanika. Pitam Vas poštovani predsjednici, je li to normalno da se pod krinkom antifašizma zapravo slavi fašizam?”, stoji u otvorenom pismu zajednice.

Uz citate iz knjige Amira Obhođaša „Vojne operacije u istočnoj Bosni Zima 1941./1942.“, Zajednica navodi da su srpski ustanici uz pomoć talijanskih fašista pokrenuli oružane napade na sela naseljena hrvatskim pučanstvom Boričevac, Brotnjo, Krnjeuša, rezultat čega je bio veliki broj ubijenih, bačenih u jame, protjeranih žena, djece i staraca i na kraju opljačkani i spaljeni domovi i crkve.

„Zbog pijeteta prema žrtvama bilo bi pošteno da spriječite daljnja održavanja profašističke proslave u Srbu koja vrijeđa osjećaje obitelji roda Ivezić, njih 44-oro bačenih u jamu. Veliku patnju su proživjele na tisuće djece prognane iz svojih domova i smještena po prihvatilištima Osijek, Jastrebarsko, Zemun, Zagreb, isto kao i kozaračka djeca o kojima se snimaju filmovi i pišu mitovi”, poručuju iz Zajednice.

„Ako imate imalo empatije prema tim stradalnicima mogli bi razmisliti da 27. srpnja bude spomendan žrtvama četnika i partizana potpomognutih od talijanskih fašista, a ne takozvani dan ustanka naroda Hrvatske. Ako je taj dan slavljen u propaloj državi, morao je i on biti maknut, jer kako ga njegovi današnji promotori slave je kršenje pozitivnih zakona pa i Ustava Republike Hrvatske”, dodaju.

Pismo potpisuju Hrvatsko društvo političkih zatvorenika, Hrvatsko žrtvoslovno društvo, Hrvatski obredni zdrug Jazovka, Hrvatski domobran (Zaprešić, Zadar, Duga Resa, Split), Žrtve za Hrvatsku i Udruga Ličana župe Boričevac.