Cjepivo je plaćeno javnim novcem. Hrvatska je, prema službenim podacima, na nabavku cjepiva dosad potrošila 201,9 milijuna eura. S obzirom da se, dakle, radi o proračunskom novcu, bilo bi krajnje neobično argumentirati da informacija o trošenju tih sredstava nije javni interes * Iako interesa za cijepljenje više de facto nema, nove doze stigle su i ove godine, više od 230 tisuća – jer su, očito, takvi ugovori s proizvođačima.
Cjepivo je plaćeno javnim novcem. Hrvatska je, prema službenim podacima, na nabavku cjepiva dosad potrošila 201,9 milijuna eura. S obzirom da se, dakle, radi o proračunskom novcu, bilo bi krajnje neobično argumentirati da informacija o trošenju tih sredstava nije javni interes * Iako interesa za cijepljenje više de facto nema, nove doze stigle su i ove godine, više od 230 tisuća – jer su, očito, takvi ugovori s proizvođačima.
U Hrvatsku je dosad stiglo više od 12 milijuna doza cjepiva raznih proizvođača, od čega je tek 5,3 milijuna doza iskorišteno za cijepljenje. Ostale doze su ili donirane ili na skladištima ili su već morale biti uništene zbog isteka roka trajanja. O problemu opširnije danas piše portal Telegram.
Prije nekoliko tjedana četiri države članice EU-a pozvale su Europsku komisiju da ispregovara povoljnije uvjete za isporuku cjepiva protiv Covida-19. Na vrhuncu pandemije koronavirusa, Komisija je, uime zemalja članica, s farmaceutskim kompanijama dogovorila opskrbu dragocjenim cjepivima. No, i nakon što je pandemija jenjala, a za cijepljenje praktički više nema nikakvog interesa, cjepiva i dalje redovito stižu.
Stoga su Bugarska, Poljska, Litva i Mađarska javno zatražile izmjene – ili da se drastično smanji broj isporučenih doza i količina prilagodi stvarnim potrebama pojedine države ili da Bruxelles otkupi viškove i donira ih regijama u kojima cjepiva nema dovoljno. Ministri zdravstva iz Bugarske i Poljske i javno su problematizirali uvjete ugovora i viškove cjepiva.
No, u Hrvatskoj vlada drugačiji pristup. Prije tri tjedna Telegram je od Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) tražio detaljne podatke o količinama cjepiva i dosadašnjim troškovima, ali iz resora ministra Vilija Beroša u petak je redakciji stigao (ne)očekivan odgovor: zahtjev za pristup informacijama još nije odobren jer Ministarstvo smatra da najprije moraju provesti – test razmjernosti i javnog interesa.
Radi se o formulaciji iz Zakona o pravu na pristup informacijama (ZPPI) koja omogućava vlasniku informacije, u ovom slučaju Ministarstvu, da ograniči pristup nekim podacima ako su oni klasificirani stupnjem tajnosti, ako su poslovna ili profesionalna tajna, ako su porezna tajna, i tome slično. Ministarstvo, dakle, sada ima 15 dana za odluku hoće li pristup podacima o cjepivima koje smo tražili ograničiti ili će u ovom slučaju odlučiti da ipak prevladava javni interes.
Ovaj manevar neobičan je iz nekoliko razloga. Prvo, prema istom Zakonu, Hrvatski zavod za javno zdravstvo na upit Telegrama je odgovorio relativno detaljnim informacijama. Dvije javne institucije, dakle, koje se bave srodnim zdravstvenim temama, potpuno različito shvaćaju gotovo identične informacije.
A te informacije pokazuju da je situacija sa cjepivima prilično nepovoljna: kako je Telegram ovog vikenda objavio, u Hrvatsku je dosad stiglo više od 12 milijuna doza raznih proizvođača, od čega je tek 5,3 milijuna doza iskorišteno za cijepljenje. Ostale doze su ili donirane ili na skladištima ili su već morale biti uništene zbog isteka roka trajanja.
Pritom, iako interesa za cijepljenje više de facto nema, nove doze stigle su i ove godine, više od 230 tisuća – jer su, očito, takvi ugovori s proizvođačima.
Drugo, cjepivo je plaćeno javnim novcem. Hrvatska je, prema službenim podacima, na nabavku cjepiva dosad potrošila 201,9 milijuna eura. S obzirom da se, dakle, radi o proračunskom novcu, bilo bi krajnje neobično argumentirati da informacija o trošenju tih sredstava nije javni interes.
Treće, cijene cjepiva proglašene su „korporativnom tajnom“ – tako je dogovoreno u pregovorima s kompanijama – pa su cijene pojedinačnih doza postale dostupne javnosti tek neslužbenim kanalima, kada su svojevremeno iscurile u medije. No, od Ministarstva zdravstva nismo niti tražili cijene pojedinačnih doza, već ukupan iznos troškova za sve dostavljene doze svih proizvođača te ukupnu vrijednost uništenih doza, kao i donacija.
Iz tih podataka nije moguće izračunati pojedinačnu cijenu – koja bi, eventualno, mogla predstavljati povjerljivu informaciju – jer se cijene po dozi razlikuju ovisno o proizvođaču.
Osmi od ukupno 12 višenamjenskih borbenih aviona Rafale, sletio je u vojarnu “Pukovnik Marko Živković”na Plesu rano popodne, a do kraja travnja 2025. godine u Hrvatskoj biti svih 12 aviona Rafale (deset jednosjeda i dva dvosjeda) te će Eskadrila lovačkih aviona biti kompletna
"Ovo je nažalost realnost kada govorimo o Hrvatskoj pošti., Ali do toga dolazi zbog sustava, a ne zbog djelatnika, poštara. Oni vrijedno rade po svim vremenskim uvjetima i pokušavaju pokriti očite nedostatke u sustavu pošte" istaknuo je Peršurić
Kriminalističkim istraživanjem je utvrđena sumnja kako je danski državljanin, od 2004. do 2024. godine, kao organizator i član zločinačkog udruženja na ilegalno narko-tržištu Danske uvozio značajne količine droga (kokain i konoplja). Koristeći hrvatske, srpske i austrijske transportne mreže drogu je distribuirao kupcima putem danske mreže preprodavatelja
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
