Zbog pada broja stanovnika u Istri je ograničeno širenje građevinskih područja

Većina istarskih gradova na prošlogodišnjem je popisu stanovništva zabilježila pad broja stanovnika. Taj pad mogao bi imati ozbiljne posljedice na prostorne i urbanističke planove istarskih tih gradova, ali i velikog broja općina.

Manji broj stanovnika znači i razmjerno manju veličinu (broj kvadratnih metara) građevinskih područja, što je već postao problem prilikom izmjena prostornih planova u nekim istarskim jedinicama lokalne samouprave.

Fabrizio Vižintin: U Bujama nije popisano 15 posto stanovnika!

Naime, tijekom procedure izmjene prostornog plana Grada Buja, o kojem smo zbog momjanskih problema već nekoliko puta pisali, iz Zavoda za prostorno uređenje istarske županije stiglo je im upozorenje.

-Obavijestili su nas da bi sve izračune vezane za buduće urbanizacije trebali raditi prema podacima iz zadnjeg popisa stanovništva. To bi značilo da nema više nijednog urbaniziranog kvadratnog metra nikom, rekao nam je gradonačelnik Buja Fabrizio Vižintin.

- Kod nas su popisali 4.500 osoba, a realno ih ima 6.000. Na popisu prije deset godina bilo nas je 5.200 pa smo prilikom zadnjih izmjena plana izračune radili na temelju tog broja. Sad ispada da imamo 15 posto manje stanovnika. Samo među mojim poznanicima ja znam barem 15 ljudi koji nisu popisani. To je veliki problem, tvrdi Vižintin. Po njegovom mišljenju taj je problem nastao jer je država loše obavila posljednji popis stanovnika.

Vižintin: Popisivači iz Slavonije nisu poznavali teren

-To je greška naše Vlade koja je išla radit popis stanovništva za vrijeme pandemije. Ja sam bio predsjednik popisnog centra Buje. Sve smo detaljno pripremili, a onda je stigla obaveza cijepljenja popisavača ili njihovo testiranja svakih 48 sati. Polovica naših mlađih popisivača nije htjela raditi u tim uvjetima. Deset dana prije kraja popisa shvatili smo da 30 posto našeg područja nije bilo pokriveno. Onda nam je Zavod počeo slati popisivače iz Slavonije i Baranje. Ti ljudi nisu poznavali teren i zbog toga je jedan dio stanovništva ostao nepotpisan. Ja sam odmah tražio od policije da mi izlista broj stanovnika po njihovim evidencijama sa stanjem na 30. listopada 2021. godine. Izvijestili su me da na području Grada Buja ima 6.050 stanovnika, objasnio nam je Vižintin.

Ukoliko su njegove tvrdnje točne, to je ozbiljan udarac za ključne državne statistike temeljem kojih se vrše mnogi bitni izračuni.

-Posljedicu su značajne. Osim zaustavljanja razvoja dolazi i do fenomena kojim općine i gradovi postaju umjetno bogatije. Ako imaš deset stanovnika koji zarađuju sto, zarada je deset po stanovniku. Ali ako ih imaš pet – zarada je dvadeset po stanovniku. Na taj način postajemo umjetno bogatiji. Smatram da na nivou cijele Hrvatske imamo najmanje 200.000 stanovnika više, tako da je i cijela zemlja umjetno bogatija, smatra Vižintin referirajići se na BDP po stanovniku.

Njegovo razmišljanje dodatno potvrđuje i već poznati podatak da u Hrvatskoj ima 209.000 više korisnika zdravstvenog osiguranja od broja stanovnika.

Policija u Bujama broji gotovo 15 posto stanovnika više

Iz Pulicijske uprave istarske potvrdili su nam da je na koncu prošle godine na području Grada Buja bilo 5.219 osoba s prebivalištem i 91 s boravištem. Razlika u odnosu na jesenski popis 2021. je 742 osobe, dakle oko 15 posto više.

Cinici će reći, u Istri se previše gradi pa se priroda kroz pandemiju sama pobrinula da se zaustavi prekomjerna gradnja.

Ipak, za stručno mišljenje obratili smo se Vedrani Perić, ravnateljici županijskog Zavoda za protorno uređenje.

-Načelno, mogućnost proširivanja građevinskih područja naselja prvenstveno ovisi o zadovoljavanju zakonskih uvjeta da postojeća građevinska područja budu izgrađena 50 posto ili više, odnosno, ako se nalaze u prostoru ograničenja ZOP-a (pojas 1.000 metara kopna i 300 metara mora mjereno od obalne linije), tada moraju biti izgrađena minimalno 80 posto, pojasnila nam je uvodno ravnateljica Perić.

-Sljedeći uvjeti koji se mora zadovoljiti je minimalna brutto gustoća stanovanja propisana županijskim prostornim planom, a koji varira ovisno o broju stanovnika unutar statističkih granica naselja. Primjerice, za naselja gradskih osobina, poput grada Buje, taj broj iznosi minimalno 25 stanovnika po hektaru. Za naselja sa 100 i više stanovnika iznosi minimalno 10 stanovnika po hektaru, dok za naselja sa manje od 100 stanovnika iznosi 5 stanovnika po hektaru. Tu je i uvjet da ukupna neizgrađena površina građevinskih područja unutar pojedinog statističkog naselja ne bude veća od 50 posto, objasnila je Perić.

Perić: Negdje skineš da bi drugdje dodao 

S obzirom na specifičnost Istarske županije, koja u unutrašnjosti ima puno manjih izdvojenih dijelova naselja, sa manjim brojem stanovnika, županijskim prostornim planom predviđena je još jedna mogućnost koja omogućava nova građevinska područja. 

-Dozvoljava se jedino zadržavanje postojeće površine građevinskih područja u varijanti tzv. planske „realokacije“. Laički rečeno – negdje skineš da bi drugdje dodao. Tom se odredbom dala mogućnost da se građevinska područja naselja planiraju u skladu sa potrebama jedinica lokalne samouprave, odnosno da se omogući planiranje građevinskog područja u skladu s interesima stanovnika čija je namjera biti stalno nastanjen u tom građevinskom području, pojasnila je Perić i zaključno se vratila iz izmjene prostornog plana Grada Buja.

- Vezano za mišljenje koje je ovaj zavod dao na prijedlog Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Buja napominjemo da se, za planiranje broja stalnih stanovnika, a koji se koristi za izračun gustoće stanovanja prilikom planiranja građevinskih područja, kao relevantni podaci smatraju oni s popisa stanovništva. U ovom slučaju, relevantnim bi se smatrao zadnji popis stanovništva iz 2021., ustvrdila je Perić.  

-Kako je uobičajeno da se prostorni plan uređenja općine ili grada radi za period 5-10 godina, preporuka je da se demografskom analizom dođe do podatka planiranog broja stalnih stanovnika za naredni period, za koji se prostorni plan izrađuje, uz mogućnost pribrajanja postojećih „povremenih“ stanovnika (broj stanova za povremeno stanovanje pomnožen sa 3 osobe po stanu). Za njih se, sukladno županijskom planu, ne radi planska projekcija, dodala je Perić.

Postoje li u Istri antiemigracijske politike?

-Prilikom izrade demografske analize treba uzeti u obzir demografski razvoj, a koji bi trebao biti usmjeren na provođenje antiemigracijske i pronatalitetne populacijske politike koja bi se manifestirala kroz zadržavanje stanovništva te poticajima za povećanje nataliteta u općinama i gradovima s depopulacijom, kao što je to slučaj na području Grada Buja s obzirom na podatke iz zadnjeg popisa stanovništva, zaključila je Perić.

Na pitanje da pojasni antiemigracijske politike Perić je dodala:

- Antiemigracijske su one mjere kojima bi se poticalo da stanovništvo ostane živjeti i raditi u mjestu boravka. Mjere takve politike bile bi, primjerice, subvencije ili potpuno oslobađanje plaćanja vrtića, školskih knjiga, zatim izgradnja POS stanova, obogaćivanje javnih i društvenih sadržaja, sadržaja za mlade, uređenje površina javne namjene kako bi oplemenio okoliš u kojem se živi. Može se smatrati da bi se, ukoliko ne bude emigracije, općine i gradovi mogli demografski stabilizirati, zaključila je Perić.