POGLEDAJTE DVA RARITETNA FILMA Prije 15 godina napustio nas je Mate Parlov... najveći!
"Kako ja mogu biti nacionalist ako sam svjetski prvak? Mnogi to ne razumiju. Nisu bili ni prvaci države, a često niti sami sebe nisu uspjeli pobijediti. Svijet se divio mojim rezultatima, i svi su me svugdje prihvaćali kao svoga, bijeli i crni, svejedno. Upoznao sam svijet, i ne mogu biti ništa doli kozmopolit. Tako ja gledam i na sport i na život", kazao je 2004. Parlov
2 min
Zoran Angeleski
Parlov je 1976. postao prvak Europe u profesionalnom boksu, a pobjedu u Beogradu proslavio je skokom u gledalište
"Kako ja mogu biti nacionalist ako sam svjetski prvak? Mnogi to ne razumiju. Nisu bili ni prvaci države, a često niti sami sebe nisu uspjeli pobijediti. Svijet se divio mojim rezultatima, i svi su me svugdje prihvaćali kao svoga, bijeli i crni, svejedno. Upoznao sam svijet, i ne mogu biti ništa doli kozmopolit. Tako ja gledam i na sport i na život", kazao je 2004. Parlov
Na današnji dan prije 15 godina preminuo je Mate Parlov, najveća pulska legenda, sportaš svih vremena koji je svojim uspjesima proslavio Pulu na karti svijeta.
Tim povodom objavljujemo dva raritetna filma: 25-minutni film o cijeloj karijeri i najvažnijim mečevima Mate Parlova, uz nezaboravne dočeke u Puli (čije nam je korištenje odobrio njegov sin Matko, na čemu mu iskreno zahvaljujemo) te petominutni film pulskog autora Marka Račana.
Mate Parlov jedini je boksač u povijesti koji je u istoj kategoriji kao amater osvojio europsko, olimpijsko i svjetsko zlato te kao profesionalac europsku i svjetsku WBC titulu.
Posebno se pamti 7. veljače 1978. godine, kada se Parlov u Milanu nakon nokauta nad Argentincem Miguelom Angelom Cuellom domogao svjetskog naslova u poluteškoj kategoriji.
Izdvajamo i kultnu Matinu izjavu iz 2004.: "Kako ja mogu biti nacionalist ako sam svjetski prvak? Mnogi to ne razumiju. Nisu bili ni prvaci države, a često niti sami sebe nisu uspjeli pobijediti. Svijet se divio mojim rezultatima, i svi su me svugdje prihvaćali kao svoga, bijeli i crni, svejedno. Upoznao sam svijet, i ne mogu biti ništa doli kozmopolit. Tako ja gledam i na sport i na život". Kazao je to Parlov u intervjuu Igoru Lasiću.
Bio je i prvi amaterski prvak svijeta u povijesti, a prije svega, njegovi poznanici kažu da je bio čovjek pun ljubavi, razumijevanja i dobrote.
Parlov je jedini u povijesti boksa koji je u istoj kategoriji osvojio olimpijsku, europsku i svjetsku amatersku te europsku i svjetsku profesionalnu titulu. Još za života proglašen je najboljim hrvatskim sportašem 20. stoljeća.
Čak osam puta bio je prvak Jugoslavije u poluteškoj kategoriji, pet puta prvak Balkana, dvaput prvak Europe te svjetski amaterski prvak na prvom svjetskom prvenstvu u Havani. Dvaput je osvojio nagradu Zlatne rukavice, a sudjelovao je na Olimpijskim igrama u Münchenu 1972. gdje je osvojio zlatno odličje u poluteškoj kategoriji.
Pula je svome velikanu u spomen podigla spomenik na Giardinima u svibnju 2021. godine i to upravo među ljudima gdje je Mate najviše volio boraviti, a njegovo ime s ponosom nosi i Dom sportova na Verudi.
Polaganjem cvijeća i paljenjem svijeća Udruga pulskih velikana sporta i glazbe obilježit će se 15. godišnjica smrti našega legendarnog boksača Mate Tea Parlova.
''Da bilo tko nekoga pozove na kavu SMS-om ili mobitelom, osoba svojevoljno odlučuje hoće li otići na tu kavu ili neće. Ja osobno, da me nepoznati broj zove, sigurno sam da ne bi otišla na tu kavu", kazala je državna tajnica * "Drugo, činjenica je da se sastanak dogodio, a gospodin Kekin, kad je vidio da je u zabludi, nije otišao nego je ostao više od 15 minuta i razgovarali su o nečemu o čemu mi ne znamo", rekla je Petrijevčanin Vuksanović
'Njegov se posao odvija u birtiji, kako mi je sam rekao. Nađe se s predstavnikom neke firme koja razmatra da uzme njegovu pjesmu, onda se nađe s nekim iz Gornjih Drenovaca koji bi radio svirku za kirbaj, pa se nađe s kim tko hoće da mu se napiše pjesma, itd. Meni to u sto godina ne bi palo na pamet da je to klopka pravog Nikice Jelavića, a vi možete tvrditi da sam ja naivna'', kazala je
“Četiri, pet, šest godišnjih doba” predstava je inspirirana djelom suvremenoga klasičnog skladatelja Maxa Richtera „Nova četiri godišnja doba“ (rekomponirani Vivaldi), a otvara pitanje što znači biti u skladu s prirodom koja se mijenja
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
