Čelnici NATO-a potvrdit će Ukrajini da će postati članica nakon rata

Čelnici zemalja NATO-a potvrdit će na svom samitu sljedećeg tjedna u Vilniusu da će Ukrajina jednog dana postati članicom, i složiti se oko načina kako ju približiti tom cilju, izjavio je u petak glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.

“Sa samita ćemo poslati jasnu poruku: NATO je ujedinjen i Rusiji se agresija neće isplatiti”, rekao je Stoltenberg.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij traži od NATO-a čvrsta obećanja da će Ukrajina postati članicom kada završi rat koji je pokrenula Rusija.  

Glavni tajnik je rekao da se radi na tekstu koji će biti usvojen na samitu i u kojem će saveznici istaknuti svoju spremnost da ponude sigurnosna jamstva Ukrajini.

U Vilniusu će biti održan prvi sastanak Vijeća NATO-Ukrajina, nove platforme koja znači jačanje statusa Ukrajine u odnosima s NATO-om. Dosadašnja suradnja bila je institucionalizirana kroz Komisiju NATO-Ukrajinu, unutar koje Kijev nije mogao odlučivati o pitanjima od zajedničkog interesa.

Za razliku od toga, Vijeće NATO-Ukrajina bit će platforma za konzultacije i odlučivanje unutar koje će Ukrajina ravnopravno sudjelovati u području zajedničkih sigurnosnih pitanja.

Na osnivačkom sastanku Vijeća NATO-Ukrajina očekuje se predsjednik Volodimir Zelenskij, rekao je glavni tajnik Stoltenberg.

Stoltenberg je rekao i da će čelnici NATO-a potvrditi višegodišnji program pomoći Ukrajini, koji će njezinim snagama omogućiti interoperabilnost sa snagama Saveza.

Čelnici 31 države članice NATO-a sastaju se sljedećeg utorka i srijede na sastanku na vrhu u Vilniusu. Jedno od važnijih pitanja koje se pokušava riješiti prije samita jest kako ukloniti tursku blokadu švedskom članstvu u NATO-u.

Švedska i Finska prošle su godine nakon ruskog napada na Ukrajinu odustale od duge povijesti neutralnosti i zatražile članstvo u NATO-u. U međuvremenu je Finska postala članicom, a Švedsku i dalje blokira Turska.

Ankara zamjera Stockholmu da pruža utočište članovima militantnih skupina, u prvom redu pristašama Kurdistanske radničke stranke (PKK), koju turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan optužuje za organiziranje demonstracija i financiranje terorističkih skupina.

Osim Turske, pristupanje Švedskoj još nije ratificirano u Mađarskoj, ali Budimpešta je najavila da će ukloniti blokadu čim to napravi Turska.

U ponedjeljak će se u Vilniusu sastati čelnici Turske i Švedske kako bi pokušali ukloniti tu blokadu.

Čelnici bi na samitu također trebali potvrditi novi cilj izdvajanja za obranu, prema kojem bi dva posto BDP-a za obrambene potrebe bila donja, a ne više gornja granica.