Svijet

PRIJETI NEDOSTATAK KVALIFICIRANIH RADNIKA

Njemački poslodavci žele labaviju useljeničku politiku

"Trenutno imamo rekordnih 45 milijuna zaposlenih u njemačkom gospodarstvu. Od toga ćemo u sljedećih 10 godina izgubiti oko pet milijuna koji odlaze u zasluženu mirovinu", kaže predsjednik Saveza njemačkih udruga poslodavaca Rainer Dulger


 
1 min
HINA
FOTO: HINA

"Trenutno imamo rekordnih 45 milijuna zaposlenih u njemačkom gospodarstvu. Od toga ćemo u sljedećih 10 godina izgubiti oko pet milijuna koji odlaze u zasluženu mirovinu", kaže predsjednik Saveza njemačkih udruga poslodavaca Rainer Dulger

Njemački poslovni sektor brzo treba vrlo fleksibilnu useljeničku politiku kako bi se ublažila kritična nestašicu radne snage ili će se gospodarske aktivnosti znatno smanjiti, rekao je za dpa predsjednik Saveza njemačkih udruga poslodavaca (BDA) Rainer Dulger.

"Nedostatak kvalificiranih radnika toliko je prijeteći da ćemo vjerojatno morati prihvatiti gubitak gospodarskog prosperiteta u sljedećih 10 godina", rekao je Dulger.

Procjenjuje da Njemačka godišnje treba najmanje 500 tisuća novih kvalificiranih radnika kako bi najveće europsko gospodarstvo moglo nastaviti s radom.

Predviđa da bi njemačka radna snaga mogla doseći vrhunac do 2025., ali nakon toga sve više babyboomersa odlazi u mirovinu.

"Trenutno imamo rekordnih 45 milijuna zaposlenih u njemačkom gospodarstvu. Od toga ćemo u sljedećih 10 godina izgubiti oko pet milijuna koji odlaze u zasluženu mirovinu", kaže Dulger.

Pravi način koji bi to spriječio po njemu je brza i nekomplicirana mogućnost useljavanja za radnike s traženim vještinama. Smatra da bi proces trebalo voditi i putem interneta te ukinuti dugo čekanje na vizu.

Predlaže da jedna središnja agencija bude odgovorna za to da se zainteresirani iz cijelog svijeta mogu prijaviti putem interneta te bi ih ta agencija informirala što sve trebaju i koje dokumente moraju predati.


Nastavite čitati

Svijet
 

Sud poništio odluku EK da ne dostavi poruke između von der Leyen i Pfizera

Opći sud je presudio u slučaju koji je pokrenuo New York Times i tadašnja bruxelleska dopisnica toga lista Matina Stevi. Ona je, pozivajući se na uredbu o pristupu dokumentima, zatražila od Komisije da joj dopusti uvid u razmjenu poruka između von der Leyen  i glavnog izvršnog direktora Pfizera Alberta Bourle u razdoblju od 1. siječnja 2021. do 11. svibnja 2022.

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.