Hrvatska narodna banka izdavala je kovani novac u apoenima od 25, 5, 2 i 1 kune te 50, 20, 10, 5, 2 i 1 lipe te novčanice u apoenima od 5, 10, 20, 50, 100, 200, 500 i 1000 kuna * Izgled novčanice kune djelo je Miroslava Šuteja, s kojim je radio i Vilko Žiljak, dok je izgled kovanica osmislio kipar Kuzma Kovačić * Sada kuna, uz neku nezaobilaznu špekulaciju, postake zanimljiva numizmatičarima
Hrvatska narodna banka izdavala je kovani novac u apoenima od 25, 5, 2 i 1 kune te 50, 20, 10, 5, 2 i 1 lipe te novčanice u apoenima od 5, 10, 20, 50, 100, 200, 500 i 1000 kuna * Izgled novčanice kune djelo je Miroslava Šuteja, s kojim je radio i Vilko Žiljak, dok je izgled kovanica osmislio kipar Kuzma Kovačić * Sada kuna, uz neku nezaobilaznu špekulaciju, postake zanimljiva numizmatičarima
Generacijama Hrvata koji su rođeni od kraja drugog svjetskog rata euro je postalo 4. sredstvo plaćanja koje su nosili, odnoso nose, u džepovima i novčanicima. Europskoj valuti prethodili su jugoslavenski dinar, hrvatski dinar i hrvatska kuna.
Naravno, starije osobe upoznale su se i s dinarom Kraljevine Jugoslavije (1918-1945.), kunom Nezavisne Države Hrvatske (1941.1945.), a u Istri i s talijanskim lirama Kraljevine Italije (1918-1945.). Puljani su pak imali posla i s jugo-lirama (B-lira, lira titina, lira barchetta ili barchetta) koje su bile u opticaju za vrijeme anglo-američke vojne uprave (1945-47).
Dolaskom nove godine rekli smo zbogom hrvatskoj kuni koja je na dan Državnosti, 30. svibnja1994. zamijenila hrvatski dinar koji je prethodno, 23. prosinca 1991., zamijenio jugoslavenski dinar (HRD) u omjeru 1:1. Hrvatski je dinar služio kao privremena valuta u godinama stjecanja hrvatske samostalnosti. Na licu svake novčanice hrvatskog dinara bio je utisnut lik astronoma i matematičara Ruđera Boškovića, a taj se novac tiskao u Švedskoj.
Stvaranje kune kao nacionalne valute (ovdje video prilog) bio je složen proces čije je ishodište novac kojeg smo koristili nešto manje od 27 godina.
Izgled novčanice kune djelo je Miroslava Šuteja, s kojim je radio i Vilko Žiljak, dok je izgled kovanica osmislio kipar Kuzma Kovačić.
Papirnati novac u osam apoena tiskan je u minhenskoj tvrtki Giesecke & Devrient GmbH, a kasnije i Osterreichische Banknoten iz Beča, a kovani novac u devet apoena u Hrvatskom novčarskom zavodu.
Prema pisanju indexa ukupno je otisnuta jedna milijarda i 570 milijuna komada svih novčanica u vrijednosti od 187 milijardi kuna. Iako u HNB-u ističu da su kune kvalitetne novčanice, one se upotrebom troše, pa je do sada povučeno i uništeno više od milijardu komada novčanica u vrijednosti 104.5 milijarde kuna.
Uvođenjem eura više od 500 milijuna komada novčanica i oko 5200 tona kovanica bit će otpremljeno u strojeve za rezanje i taljenje.
Hrvatska narodna banka izdavala je kovani novac u apoenima od 25, 5, 2 i 1 kune te 50, 20, 10, 5, 2 i 1 lipe. Na licu kovanica kuna podloga je za nominalne vrijednosti lik kune u trku, dok je na licu kovanica lipa nominalna vrijednost smještena na podlozi od grančice lipe s listovima i cvjetovima.
Na naličju svih apoena lipa i kuna nalazi se uz godinu motiv biljne (na lipama) ili životinjske vrste (na kunama) prisutne u Hrvatskoj. Na neparnim su godištima nazivi biljaka i životinja na hrvatskom jeziku, a na parnim godištima na latinskome.
Biljke su kukuruz (1 lipa), vinova loza (2 lipe), hrast lužnjak (5 lipa), duhan (10 lipa), maslina (20 lipa) i velebitska degenija (50). Na kovanicama kuna javljali su se slavuj (1 kuna), tuna (2 kune) mrki medvjed a bilo je i 11 verzija osebujne novčanice od 25 kuna do legure nikla i aluminija
Hrvatska narodna banka izdavala je novčanice kune u apoenima od 5, 10, 20, 50, 100, 200, 500 i 1000. Na licu novčanica nalazi se lik jednog velikana hrvatske povijesti i kulture, dok su samo na novčanici od 5 kuna zajedno dvojica obiteljski povezanih hrvatskih plemića Zrinski-Frankopan. Naličje svih novčanica prikazuje panoramu ili karakterističan motiv jednoga hrvatskog grada.
Na novčanicama su portreti Ante Starčevića i, na zadnjoj strani, spomenik prvom hrvatskom kralju Tomislavu i vizura zagrebačke katedrale (1000 kuna), Marka Marulića s prednje te reprodukcija Dioklecijanove palače u Splitu s likom hrvatskog vladara iz XI. stoljeća na naličju (500 kn), Stjepana Radića na licu i zgrada glavne komande i tlocrt stare tvrđave u Osijeku na zadnjoj strani (200 kn), Ivana Mažuranića s prednje a vizura i tlocrt katedrale sv. Vida u Rijeci sa zadnje strane (100 kn), Ivana Gundulića s prednje te starogradski centar i pročelje kneževog dvora u Dubrovniku na naličju(50 kn), Josipa Jelačića s prednje, s dvorcem grofa Eltza u Vukovaru s motivom Vučedolske golubice na zadnjoj strani (20 kn), Juraja Dobrile na licu i pulska Arena s tlocrtom Motovuna na naličju(10 kn) te Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana s tlocrtom i vizurom starog grada Varaždina na pomalo zaboravljenoj zelenoj novčanici od 5 kuna koja je prestala biti zakonsko sredstvo plaćanja 1. travnja 2007.
Zanimljivo, na kunskim novčanicama nije se našla ni jedna žena (kandidatkinja je bila Ivana Brlić-Mažuranić) ali ni povijesni gradovi poput Zadra, ili pak Šibenika i Trogira u kojima se nalazi od UNESCA-a zaštićena baština. Nije bilo mjesta ni za jadranske otoke i nacionalne parkove.
Sada kad je kuna prestala biti zakonskim platežnim sredstvom interes prema bivšoj hrvatskoj valuti seli na područje numizmatike. Međutim, već netko želi zaraditi s toga su počele prve špekulacije s ciljem brze zarade: tako se sada na Njuškalu, kod kovanica, jedna kuna prodaje za 2,03 kn, 2 kune 14,99 kn, 5 kuna za 29,99 kn, 25 kuna za 39,39.
Kod novčanica najvrijednije su one otisnute 1993. koje se nude po slijedećim cijenama: 5 kuna za 99,98 kn, 10 kuna za 90,04 kuna, 20 kuna (ali iz 2012) za 50,03 kuna, 50 kuna za 249,99 kn, 100 kuna za 340,03 , 200 kuna na prodaji su za 499,99 kn, 1000 kuna iz 1993. 1.506,90. Kad je riječ o novčanicama koje nisu iz 1993, onda je njihova cijena veća između 10 i 30 % on nominalne vrijednosti. Tako se za recentnu novčanicu od 1000 kuna traži 1.130,18 kn
Prodaja kuna prisutna je i na e-bayu. Bye bye kuna.
“Čime se to oni bave da imaju moju lažnu snimku? Kakva je to politička stranka koja se bavi lažnom snimkom premijera kako bi ga upleli u njihov glib živog blata", upitao je Plenković te poručio možemovcima da "nisu normalni"
Odgovarajući na pitanja novinara planira li se ispričati Nikici Jelaviću kako je on ne bi tužio za navodnu klevetu, poručila je kako njegove poruke smatra zastrašivanjem, te kako ga se ne boji
"Protiv moje volje, uključili su me u svoju prljavu političku kampanju. Svima je, vjerujem, očito da o našem susretu nisam javno govorio ja - nego Mile Kekin. Ponavljam, ništa od navedenog u jučerašnjim istupima gospođa iz vodstva Možemo vezano uz mene i sastanak s Milom Kekinom nije točno, osim da je Kekin platio parking za moj auto", rekao je
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
