(FOTO) DOBRI DUPINI I SUŽIVOT S ČOVJEKOM: Dupini često stradaju od ribolovnih alata - to potvrđuju i ribari

Činjenica je da dupini zadnjih desetljeća plijene pozornost i to iz više aspekata - prvi je taj dražesni s kojim je stvorena neka emocionalna veza između ljudi i dupina.

Sve je krenulo kada se počela prikazivati američka TV serija Flipper još 60-ih godina prošlog stoljeća o dupinu koji ostvaruje značajnu interakciju s ljudima. Dalo se zaključiti da je inteligencija dupina neosporna.

Kod nas u Jadranskom moru dobri dupin je jedina vrsta koja je stalno prisutna, a povremeno borave obični i prugasti dupin.

Populacija dobrog dupina je do 80-ih godina prošlog stoljeća stalno padala, ljudi su ga odstranjivali iz staništa smatrajući ga štetočinom. Naknadno je zaštićen raznim europskim konvencijama i direktivama te se populacija počela oporavljati.

Foto: Biolog Neven Iveša

U Jadranskom moru obitava, kako nam kaže biolog Neven Iveša oko 5.000 jedinki, "Ali i taj broj treba uzeti s rezervom, jer teško je sve te životinje prebrojati. Brojka je tu negdje i može se smatrati meritornom kao provedeno istraživanje talijanskih i hrvatskih znanstvenika", poručuje Neven Iveša.

Dupini kod otočića sveti Marko s pogledom na Vodnjan

Interes koji je prevladao iz te emocionalne veze čovjeka i dupina rezultirao je jednom industrijom gdje ljudi odlaze gledati dupine s turističkim brodicama koje nude uslugu praćenja dupina u njihovom prirodnom ambijentu.

Buka ima negativan utjecaj na dupine

- Takva razgledavanja se organiziraju duž cijele naše obale, i to je u redu, to je jedan od oblika eko turizma uz poštivanje nekih pravila. Pošto se radi o zaštićenoj životinji, nju se ne smije uznemiravati i previše približavati, te remetiti njihov način života. Tako da masovno približavanje desetaka turističkih brodica svakako uznemirava dupine, pa je shodno tome institut Plavi svijet s Lošinja napravio jedan protokol kako se ponašati prilikom obavljanja te djelatnosti razgledavanja dupina, kaže nam o protokolu Iveša, te nabraja neka od pravila protokola:

"Ne smije im se približavati na manje od 50 metara, treba smanjiti broj okretaja motora ili ugasiti motor polovila jer ta buka ima jako negativan utjecaj na dupine, te ih se nikako ne smije hraniti, jer tako počinju gubiti svoje prirodno ponašanje, te bi to istaknuo kao jedan od većih problema koji se mogu javiti ako se dupini hrane s izletničkih brodova. Tako ih zadržavamo na određenom mjestu, dupini počinju povezivati zvuk motora plovila s hranom, te ako se to radi duže vrijeme, može jako negativno utjecati na ribarski sektor", poručuje biolog Neven Iveša.

Dupini kao oblik zabave vole skokove

Istraživanje u kojemu su bili uključeni talijanski i hrvatski ribari, budući da su oni najčešće na moru, iznijeli su svoje viđenje stanja.

Po njihovom viđenju, najviše dupina ima na srednjem i sjevernom dijelu Jadranskog mora, te je zaključeno kako dupini najviše interakcija imaju s pasivnim ribolovnim alatima, poput mreža stajaćica i parangala.

Što manje raditi, a što više zaraditi

"Dupin kao inteligentno biće postupa potpuno isto kao i čovjek, znači, što manje raditi, a što više zaraditi. Ta zarada nam ide u smjeru zadovoljenja fizioloških potreba, a to je hrana, što je kod dupina još više izraženo. Dupini imaju velike energetske potrebe te shodno tome moraju puno jesti. Smatra se kako jedan odrasli dupin dnevno pojede dvadesetak kilograma ribe i glavonožaca, tako da mu je lakše doći do ribe koja je ulovljena u mreži, nego trošiti energiju na lov. Tu je stvorena ta jedna negativna interakcija između ribara i dupina, gdje ribari jako puno gube zbog nanesene štete koja na jednoj malo većoj ribarici iznosi od tisuću do deset tisuća eura godišnje", kaže nam biolog Iveša.

Mladi dobri dupin s roditeljima - NP Brijuni

Čini se da dupini najviše vole hranu uzimati iz mreža listarica, jer je riba list važan resurs u prehrani dupina. Mnogi ribari se prestaju baviti svojom djelatnošću jer ne uspijevaju pokriti troškove.

"Dupini su iznimno inteligentni i možemo kazati kako iskorištavaju ribare, na primjer, za vrijeme lovostaja na plavu ribu, oni se sele na neke nove resurse, a to su mreže stajaćice gdje dupini rade 'dar mar' ribarima. Postoji jedna kompenzacijska mjera, Ministarstvo poljoprivrede i Uprava za ribarstvo daju naknadu ribarima, ali to nije dovoljno da nadoknadi realnu štetu", kazao je Iveša o šteti koju ribarima stvaraju dupini.

Ipak ne smije se zaboraviti kako su dupini veoma važni u eko sustavu, omogućuju remineralizaciju nutrijenata, hranjivih soli, kontroliraju hranidbeni lanac kao vrhunski predatori, te je samim time neosporna njihova uloga u hranidbenom lancu.

Zalazak s dupinima kod Brijuna

Često se događa da dupini stradaju u interakciji s ribolovnim alatima, pa to potvrđuju i ribari koji kažu kako su nenamjerno imali ulovljenog dupina u mrežama. Na obalama se znalo pronaći leševe dupina koji su imali začepljenje jednjaka kao posljedica gutanja dijela ribolovnih alata dok je trgao ribu iz mreže.

Postavlja se pitanje jesu li dupini krivi što ima manje ribe u Jadranskom moru

"Ja bih kazao da nisu. U obalnom pojasu ispuštamo kojekakve količine i vrste kemikalija, tu su onda bazeni koji koriste kloriranu vodu koja poslije završava u moru, imamo problema s neodržavanim sustavima za pročišćavanje otpadnih voda i s velikim brojem turista koji ispuštaju mnoštvo kemikalija tijekom turističke sezone. Možemo zaključiti kako su to glavni čimbenici koji negativno i dugoročno utječu na morski eko sustav, pa samim time na dupine, ribare i cijeli sektor koji ima koristi od hrane i rekreacije na moru, poručuje Iveša.