Život

OD KATEDRALE DO SV. ANTUNA

(FOTO) TIJELOVO Tradicionalnu procesiju Pulom predvodio biskup porečki i pulski Ivan Štironja

Nakon mise uslijedila je tradicionalna procesija od katedrale, Rivom, Ulicom sv. Ivana, Ulicom Dubrovačke bratovštine te Scalierovom ulicom do crkve sv. Antuna Padovanskog


 
2 min
Istra24

Nakon mise uslijedila je tradicionalna procesija od katedrale, Rivom, Ulicom sv. Ivana, Ulicom Dubrovačke bratovštine te Scalierovom ulicom do crkve sv. Antuna Padovanskog

Svetkovina Tijelova danas je u Puli tradicionalno proslavljena svečanim misnim slavljem u pulskoj prvostolnici, katedrali Uznesenja Marijina, koje je počelo u 18 sati.

Nakon mise uslijedila je tradicionalna procesija od katedrale, Rivom, Ulicom sv. Ivana, Ulicom Dubrovačke bratovštine te Scalierovom ulicom do crkve sv. Antuna Padovanskog.

Slavlje je predvodilo biskup porečki i pulski Ivan Štironja.

Blagdan je Tijelova, na koji Katolička Crkva slavi ustanovljenje Euharistije na Posljednjoj večeri na Veliki četvrtak prije muke Isusa Krista i slavi se deveti četvrtak nakon Uskrsa.

Svetkovina Tijelova povezana je i s procesijama.

Prva Tijelovska procesija održana je u Kölnu sedamdesetih godina 13. stoljeća, a taj se običaj u 14. stoljeću proširio po mnogim katoličkim zemljama.

U procesiji svećenik u monstranci (pokaznici) nosi posvećenu hostiju, dok puk pjeva, moli i nosi cvijeće.

Blagdanom Tijelova želi se obnoviti  vjera u osobu Isusa Krista.

Blagdan se u nekim hrvatskim krajevima zove i Brašančevo, a naziv potječe iz 18. stoljeća. Riječ Brašančevo dolazi od riječi brašno, od čega se pravi kruh, a kruh u pretvorbi u svetoj misi postaje Kristovo Tijelo. Blagdan je ujedno spomen na ustanovljenje Euharistije na Posljednjoj večeri, na Veliki četvrtak prije Kristove muke.

Obilježavanje Tijelova počinje u 13. stoljeću, kada se augustinskoj redovnici svetoj Julijani iz samostana kod belgijskoga grada Liegea, u jednom viđenju punoga mjeseca na mjesecu pokazala mrlja. Puni je mjesec redovnica protumačila kao Crkvu, a mrlju kao svetkovinu koja Crkvi nedostaje, kojom bi se častio Presveti oltarski sakramenat.


Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.