HERCULANEA - dugi
Život

KAKO STE SE VI IZLIJEČILI?

Gotovo trećinu antibiotika Hrvati uzimali da bi liječili koronu

Vremena kad se za svaku grlobolju propisivao antibiotik nasreću su iza nas zbog činjenice da prekomjerna uporaba antimikrobnih lijekova može biti kobna u liječenju teških infekcija. Nove brojke rezultat su višegodišnje edukacije i pacijenata, ali prije svega liječnika i ljekarnika o opasnostima prekomjerne uporabe tih lijekova


 
2 min
HINA ⒸFOTO: Manuel Angelini

Vremena kad se za svaku grlobolju propisivao antibiotik nasreću su iza nas zbog činjenice da prekomjerna uporaba antimikrobnih lijekova može biti kobna u liječenju teških infekcija. Nove brojke rezultat su višegodišnje edukacije i pacijenata, ali prije svega liječnika i ljekarnika o opasnostima prekomjerne uporabe tih lijekova

Premda smo tijekom pandemije covida-19 neprestano slušali upozorenja da antibiotici nisu učinkoviti u liječenju virusa, liječnici su vrlo često pacijentima oboljelim od korone propisivali upravo tu terapiju, piše u nedjelju Jutarnji list.

U Hrvatskoj je lani razlog za uzimanje antibiotika kod čak 28 posto građana bio covid-19. Gora od Hrvatske bila je u EU samo Bugarska s 30 posto onih koji su koronu liječili antibioticima.

U neslavnom gornjem dijelu tablice upravo objavljenog Eurobarometra još su Slovačka s 24 te Latvija i Grčka s 18 posto onih koji su antibioticima pokušavali liječiti ovaj virus.

Pixabay

Istodobno, antibiotike za liječenje covida-19 koristio je samo jedan posto građana Finske i dva posto građana Danske i Njemačke te tri posto građana Nizozemske i Portugala. Riječju, liječnici su očito u Hrvatskoj previše propisivali antibiotike oboljelima od korone unatoč smjernicama koje su preporučivale suprotno.

Vremena kad se za svaku grlobolju propisivao antibiotik nasreću su iza nas zbog činjenice da prekomjerna uporaba antimikrobnih lijekova može biti kobna u liječenju teških infekcija. Nove brojke rezultat su višegodišnje edukacije i pacijenata, ali prije svega liječnika i ljekarnika o opasnostima prekomjerne uporabe tih lijekova.

Naime, razne vrste bakterija mogu steći otpornost na liječenje antibioticima ako se oni koriste prečesto. To je razlog što brojne zemlje posljednjih desetak godina sustavno rade na smanjenju korištenja antibiotika.

Pošle je godine 23 posto građana EU uzimalo oralne antibiotike, što je najniža brojka od 2009., ali stručnjaci kažu kako je i dalje nužno raditi na tome da se ljudi dodatno osvijeste da je otpornost na antibiotike jedan od najvećih rizika za zdravlje.

No, premda edukacija daje rezultate Eurobarometar pokazuje da polovica Europljana i dalje vjeruje da antibiotici ubijaju viruse, piše novinarka Jutarnjeg lista Goranka Jureško.


Nastavite čitati

Loris Peršurić (IDS): Kaštijun više ne smije biti teret samo juga Istre

„Svi imamo interes da Kaštijun radi kako treba – jer svi osjećamo posljedice, ali postoje dva ključna problema – prvi je to da je Kaštijun većinski u vlasništvu Grada Pule i ostali gradovi nemaju ni upravljačka prava, a ni zakonsku mogućnost preuzeti obveze koje nisu njihove, a drugi problem je taj da trenutno važeći zakon ne predviđa model zajedničkog upravljanja, ni preraspodjele tereta“, naglasio je zastupnik IDS-a

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.