SDP traži da se program sanacije objavi u roku od sedam dana ili će s građanima pokrenuti postupak prijave štete u okolišu
Zmajlović: "Za 33 tisuće tona zakopanog otpada nema ni plana, ni roka, ni tehnologije sanacije"
Vremena kad se za svaku grlobolju propisivao antibiotik nasreću su iza nas zbog činjenice da prekomjerna uporaba antimikrobnih lijekova može biti kobna u liječenju teških infekcija. Nove brojke rezultat su višegodišnje edukacije i pacijenata, ali prije svega liječnika i ljekarnika o opasnostima prekomjerne uporabe tih lijekova
Vremena kad se za svaku grlobolju propisivao antibiotik nasreću su iza nas zbog činjenice da prekomjerna uporaba antimikrobnih lijekova može biti kobna u liječenju teških infekcija. Nove brojke rezultat su višegodišnje edukacije i pacijenata, ali prije svega liječnika i ljekarnika o opasnostima prekomjerne uporabe tih lijekova
Premda smo tijekom pandemije covida-19 neprestano slušali upozorenja da antibiotici nisu učinkoviti u liječenju virusa, liječnici su vrlo često pacijentima oboljelim od korone propisivali upravo tu terapiju, piše u nedjelju Jutarnji list.
U Hrvatskoj je lani razlog za uzimanje antibiotika kod čak 28 posto građana bio covid-19. Gora od Hrvatske bila je u EU samo Bugarska s 30 posto onih koji su koronu liječili antibioticima.
U neslavnom gornjem dijelu tablice upravo objavljenog Eurobarometra još su Slovačka s 24 te Latvija i Grčka s 18 posto onih koji su antibioticima pokušavali liječiti ovaj virus.
Istodobno, antibiotike za liječenje covida-19 koristio je samo jedan posto građana Finske i dva posto građana Danske i Njemačke te tri posto građana Nizozemske i Portugala. Riječju, liječnici su očito u Hrvatskoj previše propisivali antibiotike oboljelima od korone unatoč smjernicama koje su preporučivale suprotno.
Vremena kad se za svaku grlobolju propisivao antibiotik nasreću su iza nas zbog činjenice da prekomjerna uporaba antimikrobnih lijekova može biti kobna u liječenju teških infekcija. Nove brojke rezultat su višegodišnje edukacije i pacijenata, ali prije svega liječnika i ljekarnika o opasnostima prekomjerne uporabe tih lijekova.
Naime, razne vrste bakterija mogu steći otpornost na liječenje antibioticima ako se oni koriste prečesto. To je razlog što brojne zemlje posljednjih desetak godina sustavno rade na smanjenju korištenja antibiotika.
Pošle je godine 23 posto građana EU uzimalo oralne antibiotike, što je najniža brojka od 2009., ali stručnjaci kažu kako je i dalje nužno raditi na tome da se ljudi dodatno osvijeste da je otpornost na antibiotike jedan od najvećih rizika za zdravlje.
No, premda edukacija daje rezultate Eurobarometar pokazuje da polovica Europljana i dalje vjeruje da antibiotici ubijaju viruse, piše novinarka Jutarnjeg lista Goranka Jureško.
Zmajlović: "Za 33 tisuće tona zakopanog otpada nema ni plana, ni roka, ni tehnologije sanacije"
Politizacija građanske borbe najviše ide u prilog onome čega već ionako imamo previše - apatiji društva. Ljudi su prestali vjerovati da pojedinac išta može promijeniti. Mali je čovjek postao nebitan i to mu se stalno potvrđuje. To im je zadnjih dana i potvrđeno, vrlo jasno. Prosvjed 5. rujna jedino je mjesto na kojem to ne vrijedi * Sve što se tiče vode koju pijemo jest i političko, ali nije stranačko i nije ideološko. Otpad ne pita ljude za koga glasaju, ističe Bušić
Otprilike 80 posto ljudi nema nikakve simptome nakon zaraze, nešto manje od 20 posto ljudi imaju nekakve blaže simptome bolesti slične gripe s temperaturom, blažim bolovima u zglobovima, mišićima i glavoboljom. No, oko jedan posto ljudi može razviti teški oblike bolesti s teškim neurološkim ispadima, pojasnila je Markotić
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.