Ministarstvo znanosti i obrazovanja jučer je na svojim službenim stranicama objavilo popis imena dobitnika „Nagrade Ivan Filipović“ za 2021. godinu. Među učiteljima kojima je dodijeljena godišnja nagrada za rad i rezultate u osnovnom školstvu, našla se prof. Nataša Ilić-Agatić, nastavnica hrvatskog i talijanskog jezika te građanskog odgoja u pulskoj Osnovnoj školi Kaštanjer.
U obrazloženju Odluke Hrvatskoga Sabora koji nagradu dodjeljuje, navodi se kako se prof. Ilić-Agatić nagrađuje za doprinos odgojno-obrazovnoj djelatnosti kroz članke objavljene u stručnim glasilima, promidžbom zavičajne nastave kroz projekt „Kartulina s Istre“ te radom na projektu Juditina godina/godina Marka Marulića.
„U dvorištu škole s Vijećem roditelja, učenicima i lokalnom zajednicom, idejno je odredila uređenje vanjskog prostora škole pod nazivom Vrt tolerancije kao idejno mjesto susreta, druženja, učenja i razvijanja solidarnosti te tolerancije među učenicima, djelatnicima i svih u zajednici“, među ostalim se navodi.
Ipak, najveći naglasak stavljen je na profesoričin multidisciplinarni pristup poučavanju i podizanju svijesti o Holokaustu.
“S roditeljima učenika svoje škole radila je na međunarodnom projektu LEPTIR (roditelji su bili dionici učenja o holokaustu). S lokalnom zajednicom i svojim učenicima svake godine organizira obilježavanje Dana sjećanja na holokaust “, stoji u Odluci.
Građanski odgoj kao preduvjet za zdravo društvo
Povodom objave dobitnika Nagrade, prof. Ilić-Agatić nam je rekla kako se oduvijek s učenicima bavi temama ljudskih prava i ulogom sigurnog društva. Vjeruje kako je ove teme, osim u razgovoru, učenicima potrebno približavati i kroz umjetnosti i izvannastavne aktivnosti, poput glume, književnosti i poezije.
Od početka ove školske godine, u svojoj matičnoj školi predaje izborni predmet Građanski odgoj, kojem se u prvoj godini odazvalo oko 25 učenika. Nada se da će jednom ovo postati i obavezan predmet jer omogućava da se s mladim ljudima u formativnim godinama razgovara o temama poput jednakosti, osobnih sloboda, kulture i medija, lažnih vijesti, zdravlja, migracija, pa čak i urbanizma i školovanja. Učitelji, prema riječima profesorice, "imaju jedinstvenu priliku da u formalnom i neformalnom druženju učenike nauče pristupima temeljenim na istini, zbog čega je Holokaust izuzetno važna tema".
- Holokaust je važan jer je prešao sve granice i utjecao na sve slojeve društva. To je priča o kolektivnoj i individualnoj odgovornosti, o aktivnom građanstvu i društvenim normama koje mogu postati opasne za društvo u cjelini. Holokaust je iz temelja osporio ljudske vrijednosti i pokazao kako jedna nacija može iskoristiti birokratske procedure i angažirati društvo za provođenje politike isključivanja, diskriminacije i genocida, kaže Ilić-Agatić.
Kritičko razmišljanje, kojem program građanskog odgoja teži, važno je kako bi se spriječilo ponavljanje negativnih epizoda iz prošlosti.
- Još uvijek živimo u nesigurnom društvu u kojem postoje ksenofobija, antisemitizam, genocidi i izbjeglice, kaže prof. Ilić-Agatić i dodaje kako su mladi ljudi danas izloženi stvarnosti „uzdizanja pojedinih totalitarnih režima, prijetnjama demokratskim normama i vrijednostima te populizmu čak i unutar najliberalnijih društava “.
Nastojanja profesorice Ilić-Agatić bit će uspješna, kaže, ukoliko uspiju stvoriti generaciju mladih ljudi „sposobnih prepoznati problem u zajednici, pronaći odgovore i predložiti rješenje“.
„Nagrada Ivan Filipović“ se dodjeljuje od 1964., a ime je dobila po učitelju, piscu i osnivaču Saveza hrvatskih učiteljskih društava, poznatom po rečenici:“ Da se deset puta rodim, deset puta bio bih učiteljem“. Svake godine se dodjeljuju dvije nagrade za životno djelo i do 15 godišnjih nagrada.
