I dok su i dalje, očekivano, sve oči uprte u prognoze ekstremnih vrućina kakve nam prijete iz godine u godinu, iz ljeta u ljeto, koje će nas, u okviru globalnog zatopljenja, zasigurno doći glave, gotovo ispod radara prolazi vijest da nas je u Istri, uslijed ljeta pogodila – ekstremna hladnoća. Upravo na tu činjenicu ovih su dana ukazali s portala Istramet, a pojašnjenje nam je dao čelni čovjek tog portala Petar Radovan.
- U posljednjih 20 godina nismo zabilježili ovakav "summerkiller" i to u srcu ljeta, što je dobar primjer kako samo jedna promjena vremena može usmjeriti tijek ljeta u sasvim drugom smjeru. Naime, u vrijeme kada bi trebali imati vrhunac ljeta, temperature zraka snizile su se na listopadske ili svibanjske vrijednosti u cijeloj Istri, što je pomalo prošlo ispod radara, a riječ je o iznimnom ekstremu, tvrdi Radovan.
Temperature zraka, pojašnjava, naročito su pale u središnjoj Istri gdje su se vrijednosti na nekoliko dana spustile na ekstremno niske vrijednosti.
- Situacija je bila pomalo neobična u cijeloj regiji, razvila se takozvana "hladna kaplja", a sve u kombinaciji s Genovskom ciklonom koja je regiji donijela ekstremno obilne količine kiše. Treba istaknuti kako je Istra s obzirom na situaciju vrlo dobro prošla, pošto su, izuzev područja oko Učke, ekstremne oborine izostale, baš kao i ekstreman vjetar i tuča, osim na manjem dijelu područja, kaže Radovan.
Iako je u našem dijelu regije prva dekada kolovoza bila hladna, globalno, ističe Radovan, zabilježili su najtoplije tjedne u povijesti mjerenja, što ukazuje da se trend zagrijavanja ne mijenja na globalnoj razini.
- Ipak, to ne znači da naslovi tipa "efekt peke" i slično što možemo pročitati u medijima, nisu pretjerani. Prosječna temperatura na Zemlji još uvijek iznosi "samo" 15 Celzijevih stupnjeva.
- Što se tiče ekstrema, uvjetima toplije klime, vjerojatno će ekstrema biti sve više, naročito po pitanju krupnoće tuče koju možemo očekivati sve više i u Istri. Naime, u toploj atmosferi uvjeti razvoja grmljavinskih sustava i superćelija su daleko povoljniji u odnosu na hladniju klimu, zrna tuče nošena snažnim uzlaznim strujama prkose sili gravitacije, stoga se sudaraju i spajaju da bi na kraju na tlo padale ledene gromade koje niti da ne možemo nazvati tučom. Na sjeveru Italije padale su gromade opsega i do 20 centimetara, što je nezabilježeno i kod nas, istaknuo je na kraju Petar Radovan iz Istrameta.