U inozemstvu živi preko 3,2 milijuna Hrvata, najviše u državama izvan Europe

Na temelju procjena hrvatskih diplomatskih misija i konzularnih ureda, hrvatskih katoličkih misija, kao i popisa stanovništva u državama u kojima borave hrvatski iseljenici i njihovi potomci, a prema procjenama hrvatskih zajednica u nekim od tih država, procjenjuje se da oko 3,2 milijuna hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka živi izvan Hrvatske i širom svijeta.

Objavio je to Središnji državni ured za Hrvate izvan RH.

Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, Hrvatska ima 3.855.641 stanovnika.

Tradicionalno, Hrvatska je zemlja iseljavanja

Tradicionalno, Hrvatska je zemlja iseljavanja koje je 1880.-ih do Prvog svjetskog rata bilo usmjereno na Sjedinjene Države, Latinsku Ameriku, Južnu Afriku, Australiju i Novi Zeland, navodi Središnji državni ured.

Od 1918. do Drugog svjetskog rata stanovnici su iseljavali u Njemačku, Francusku, Belgiju, te na kraju i neposredno poslije Drugog svjetskog rata u Argentinu i druge zemlje u Latinskoj Americi i Sjevernoj Americi.

Nakon 1965. godine najviše ljudi je odlazilo u države zapadne Europe, Australiju, Novi Zeland i Kanadu, a nakon 1990-ih u Njemačku, Švicarsku, Austriju, Kanadu, SAD, Australiju i Novi Zeland.

Hrvati su iseljavali iz ekonomskih i političkih razloga, navodi Središnji državni ured te napominje da starije hrvatsko stanovništvo u inozemstvu, prvenstveno "ekonomska imigracija" još pokazuje interese za događanja u domovini, dok je mlađa generacija već asimilirana, no uglavnom zainteresirana za hrvatske korijene.

Vrlo specifična skupina hrvatskih doseljenika sastoji se od "ekonomskih imigranata" koji se iseljavaju šezdesetih godina prošlog stoljeća, a koji uglavnom žive u državama zapadne Europe.

Dio iseljenika dobro integriran u domicilne države, posebno mlađi Hrvati

Jedan dio njih dobro je integriran u domicilne države, posebno mlađi Hrvati, dok se drugi dio, kažu u Uredu  još uvijek smatra kao privremenim iseljenicima i iskazuje želju za povratkom u Hrvatsku.

Najveći broj političkih iseljenika naselio se u Južnoj i Sjevernoj Americi nakon Drugog svjetskog rata.

Hrvatsko iseljavanje tijekom devedesetih godina obilježavaju izbjeglice iz ratom razorenih područja, a rezultat je velikosrpskog agresivnog rata u Republici Hrvatskoj.

Najveći broj iseljenika u tom razdoblju preselio se u države zapadne Europe i prekooceanske države poput SAD-a, Kanade, Australije i Novog Zelanda. Međutim, neki od njih su se vratili u Hrvatsku.

Tipično za sve hrvatske iseljenike, bilo one koji žive u prekomorskim državama, ili one koji žive u neposrednoj blizini svoje domovine, je da žele surađivati sa svojom domovinom, kažu u Uredu.

Ističu da se njihov glavni cilj temelji na tome kako očuvati identitet hrvatskih iseljenika, bez obzira na vrijeme odlaska, razlog napuštanja, razinu obrazovanja i ukupni profil hrvatskih iseljenika.