Njihov je projekt "Izložba na kotačima" izvrstan primjer povezivanja umjetnosti, baštine i promocije * Profesor Denis Sardoz: "Bilo je to za nas dragocjeno iskustvo. Dvadeset zemalja sudionica s više stotina mladih ljudi došli su predstaviti svoje projekte vezane uz kulturnu baštinu. U tom smo okviru predstavili svoj projekt i postigli zapaženi uspjeh i dobili odlične povratne informacije. Uspostavili smo brojne kontakte i već dogovorili buduće suradnje na zajedničkim projektima s nekoliko delegacija iz cijeloga svijeta"
Njihov je projekt "Izložba na kotačima" izvrstan primjer povezivanja umjetnosti, baštine i promocije * Profesor Denis Sardoz: "Bilo je to za nas dragocjeno iskustvo. Dvadeset zemalja sudionica s više stotina mladih ljudi došli su predstaviti svoje projekte vezane uz kulturnu baštinu. U tom smo okviru predstavili svoj projekt i postigli zapaženi uspjeh i dobili odlične povratne informacije. Uspostavili smo brojne kontakte i već dogovorili buduće suradnje na zajedničkim projektima s nekoliko delegacija iz cijeloga svijeta"
Na Šestom svjetskom simpoziju mladih o kulturnoj baštini / 6th World Cultural Heritage Youth Symposium 2025., koji je u sklopu UNESCO-a održan u Grčkoj od 26. do 30. ožujka 2025. godine, Republiku Hrvatsku je predstavljalo izaslanstvo u kojem su sudjelovale učenice četvrtog razreda Škole primijenjene umjetnosti i dizajna - Pula, članice UNESCO-ove ASPnet mreže udruženih škola.
Predstavile su kreativni projekt pod nazivom "Izložba na kotačima: razglednice južne Istre", odnosno motive klastera turističkih zajednica južne Istre na Pulaprometovim autobusima.
Naime, prošlog ljeta je na pulskoj rivi bila otvorena "Izložba na kotačima: Razglednice južne Istre", nastala kao ideja direktora Pulaprometa Tomislava Josipovića, a realizirana u suradnji sa Školom primijenjenih umjetnosti i dizajna iz Pule i turističkih zajednica južne Istre.
Učenici su napravili grafičke ideje s motivima poznatih znamenitosti južne Istre koji su postavljeni na Pulaprometove autobuse, i to Zlatna vrata, Herkulova vrata, Dvojna vrata i Arenu, Porer, kažun iz Vodnjana, brnistru iz Ližnjana, šternu iz Marčane i sardelice iz Fažane. Učenici čiji su radovi bili izabrani su Nenad Đokić, Luka Ivan Tomić, Nensi Brkić, Lorelai Stojaković, Matej Beltrame, Lucija Brkarić, Marta Vukčević, Lamija Međedović i Olivia Malbon.
U cijelom projektu je sudjelovalo devet učenika/ica, a ministarstvo je platilo kotizaciju i pokrilo troškove za četiri učenika i mentora. U Grčkoj su bile učenice Lucija Brkarić, Lamija Međedović, Marta Vukčević i Matea Martinović.
Profesor Denis Sardoz kaže da je to za njih bilo dragocjeno iskustvo.
- Dvadeset zemalja sudionica s više stotina mladih ljudi došli su predstaviti svoje projekte vezane uz kulturnu baštinu. U tom smo okviru predstavili svoj projekt i postigli zapaženi uspjeh i dobili odlične povratne informacije. Uspostavili smo brojne kontakte i već dogovorili buduće suradnje na zajedničkim projektima s nekoliko delegacija iz cijeloga svijeta, veli Sardoz.
O njihovom projektu pisala je opširnije Istra24 u veljači ove godine, a tekst možete pročitati OVDJE.
Dok štinjanska djeca godinama čekaju na 'dva normalna koša', Grad Pula i Turistička zajednica bez oklijevanja vade novčanik za luksuzni pseći park. Cifra? Prava sitnica - pola milijuna eura. Jasno je i zašto: kad se sutra 'nakelje' najavljeni hoteli na Hidrobazi, turisti moraju imati sve pod nosom. Plažu, šetnicu i pseći park, a možda i pseći hotel... Domaći klinci i dalje su na čekanju
Iva Tominović Matas sutra piše o Labinskoj republici iz sasvim osobnog kuta
Me domando: el sindaco Peđa Grbin el ghe tien proprio cussì tanto a esser ricordà come quel dell' “errare è umano, perseverare è diabolico”, quel che ‘l ga fato meter el sfalto là indove che casomai el sfalto bisognava cavarlo? A Parenzo i meti a posto la riva usando le piere, come che Dio comanda. Parlemo de quela stessa Parenzo indò che se trova la Basilica Eufrasiana, tutelada da l’Unesco, in tela lista del Patrimonio storico e cultural de l’umanità indò che l'Arena de Pola no la finitrà mai fin che no i ghe cava le "mutande"
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
