Neven veli da opstati nije lako, jer su troškovi struje sve veći, sirovine sve skuplje, ali oni imaju specifičnu ponudu s kojom su se istaknuli na tržištu. Njihova je proizvodnja specifična i spora jer se prvog dana priprema tijesto sa starterom, onda ono pušta 24 sata da stoji, a tek treći dan peče. Sporom fermentacijom aktiviraju se u tijestu mliječne kiseline koje skoro u potpunosti razgrađuju gluten i on tada postaje potpuno probavljiv i lagan za želučanu i crijevnu floru
Neven veli da opstati nije lako, jer su troškovi struje sve veći, sirovine sve skuplje, ali oni imaju specifičnu ponudu s kojom su se istaknuli na tržištu. Njihova je proizvodnja specifična i spora jer se prvog dana priprema tijesto sa starterom, onda ono pušta 24 sata da stoji, a tek treći dan peče. Sporom fermentacijom aktiviraju se u tijestu mliječne kiseline koje skoro u potpunosti razgrađuju gluten i on tada postaje potpuno probavljiv i lagan za želučanu i crijevnu floru
Kruha nikad dosta. Pod uvjetom da je dobar.
Kruh iz male obiteljske pulske pekare "Kolijevka kruha" upravo je to: fin i lako probavljiv kruh koji se priprema tradicionalnom metodom s prirodnim kvasom. Kruh kakvog ga se mi stariji tek sjećamo, a mlađe generacije okus niti ne prepoznaju...nešto poput noninog domaćeg kruha.
Za razliku od onog kupljenog u velikim lancima pekara ili marketima, koji se proizvede u roku od nekoliko sati, za proizvodnju ovog kruha potrebna su čak tri dana. To se primjećuje na svakoj štruci, ne samo po okusu i izgledu, već i po težini - kad kruh primite u ruku, on je pun, težak, a ne lagan kao perce, šupalj. Bogatiji je težinski, ali i nutritivno.
Mala valdebečka pekara, prva u Istri koja kruh proizvodi metodom starom stoljećima, od prirodnog kvasa - takozvanog startera koji sadrži milijune dobrih bakterija koje pozitivno utječu na zdravlje čovjeka - krenula je s radom u najnezgodnije vrijeme.
Kako nam pričaju supružnici Ivana i Neven u pekarski su biznis ušli sasvim slučajno i to burne 2020. godine.
Po struci nisu ni blizu pekarskoj industriji. Neven je finomehaničar, Ivana administratorica.
- Imali smo praonu rublja u Šijani. Kako je supruga ljubiteljica kruha, no kupovni joj je smetao na želudac sve više, krenuli smo peći svoj kruh, priča Neven.
Malo po malo, nakon brojnih istraživanja po netu, pokušaja i pogrešaka, došli su do savršene formule za kruh koji je fin, a koji joj nije uzrokovao zdravstvene tegobe.
Priznaju nam da im se pečenje kruha s prirodnim kvasom (takozvani sourdough kruh) pokazalo mnogo zahtjevnije nego s običnim kvascem, ali bili su uporni i mjesecima proučavali fermentaciju tijesta, analizarali cijeli proces te shvatili da ga određuje mnogo faktora: ne samo vrsta brašna, i starter već i vremenski uvjeti, vlaga, tlak.
Izrada kruha je, navode, naizgled jednostavan proces, no on je zapravo vrlo zahtjevan i sastavljen od mnoštva kompleksnih elemenata. Pečenje kruha zahtijeva vještinu, predanost, praksu i vrijeme.
- Naš domaći kruh probali su prijatelji pa poželjeli da i njima ispečem. Pa smo pekli za rođendane, fešte i jednog dana počeli razmišljati o tome da nam pečenje zdravog kruha, koje nas je potpuno obuzelo, postane posao.
Prodali smo mašine, kupili peći i onda je - došao lockdown!
Ivana se prisjeća da su im peći iz Španjolske i Italije stigle nekoliko dana prije prvog zatvaranja što ih je ostavilo u šoku i strahu. No onda su sjeli i razmislili; pa kruh svakome treba.
Supružnici su zavrnuli rukave i krenuli peći, a Neven je na motorinu po gradu raznosio svježe pečeni kruh. Glas se pronio Pulom i već za nekoliko tjedana stizala su ozbiljnije narudžbe.
- U tako teškim okolnostima vidjeli smo da su Puljani naš kruh objeručke prihvatili i u srpnju 2020. napokon otvorili pekaru, prisjeća se Ivana dok Neven s ponosom nabraja da danas peku čak osam vrsta kruha: polubijeli, polubijeli s maslinama, ciabattu, integralni s pirom, integralni s bučom i zobi.
Utorkom nude integralni sa sušenim lukom, četvrtkom kukuruzni , a petkom crni raženi. Po narudžbi peku i bezglutenski kruh, a svakoga dana u ponudi imaju i brioche, zdravi kolač od čokolade, rolice sa cimetom, zdrave kekse...
Uskoro će se u ponudi naći i kroasani, za Uskrs stižu pince od prirodnog kvasa.
Da im se hrabrost isplatila potvrđuje što se, za razliku od ostalih pekara koje se zatvaraju, oni šire.
Neven veli da opstati nije lako, jer su troškovi struje sve veći, sirovine sve skuplje, ali oni imaju specifičnu ponudu s kojom su se istaknuli na tržištu.
Njihova je proizvodnja, ponavlja, specifična i spora jer se prvog dana priprema tijesto sa starterom, onda ono pušta 24 sata da stoji, a tek treći dan peče. Sporom fermentacijom aktiviraju se u tijestu mliječne kiseline koje skoro u potpunosti razgrađuju gluten i on tada postaje potpuno probavljiv i lagan za želučanu i crijevnu floru.
- Naš kruh odradi sve ono što bi trebao odraditi u proizvodnji. Industriji, kojoj je cilj što brža proizvodnja, kruh proizvedan u nekoliko sati taj proces kasnije odrađuje u želucu i tome je glavni problem, navode. Velika stvar je što je ovaj kruh u potpunosti prirodan, dok se u industrijski u njega naveliko dodaju aditivi, enzimi, bojila.....
Hrvati su narod koji voli kruh, navodi Ivana, no imamo jedan od najlošijih kruhova u Europi. Dodaje kako to primjećuju turisti pa mnogi od njih kruh kupuju upravo kod njih.
- Nije im teško potegnuti do Valdebeka iz bilo kojeg kutka Istre. Kao što našim ljudima nije problem doći do nas iz bilo kojeg pulskog kvarta. Prije posla, poslije posla, uvijek smo im nekako blizu to pored zaobilaznice. Drago nam je da imamo već godinama iste kupce koje znamo poimence, ali i da svakoga dana kroz vrata ulaze neki novi ljudi, navode nam supružnici, dodajući da ima čak roditelja koji dolaze kupiti kruh kako bi ga nosili u vrtić svojoj djeci jer žele da se mališani zdravo hrane.
- Rastemo radi ljudi koji nam vjeruju. Mi ne možemo konkurirati industriji ni velikim pekarama, niti to želimo. Mi ne nudimo kvantitetu, već kvalitetu, dnevno proizvedemo oko dvjestotinjak štruca. No zadovoljni smo kako napredujemo, nedavno smo investirali u nove peći koje uskoro očekujemo, počeli suradnju s jednim luksuznim hotelom za kojega ćemo pripremati peciva, pregovaramo s nekim renomiranim restoranima, nabraja Neven.
Trenutno imaju četiri zaposlena, a planiraju zapošljavanje još jednog pekara. Da sreća prati hrabre potvrđuje i ova pulska pozitvna priča. Kako drugačije inače protumačiti magično ispreplitanje puteva koje se ovdje dogodilo.
- Naš je uspon krenuo strelovito i kada je kod nas došao raditi Konrad, pekar s Novog Zelanda, priča nam Neven, a na naše čuđenje otkud pekar iz te daleke države u Puli nastavljaju:
- Čudan je to i zadivljujući splet okolnosti. Kod nas je kruh kupovala mušterija koje je nekada živjela na Novom Zelandu. Jednog dana nam je ispričala da je u grad došao pekar koji je tamo živio jer mu je žena iz Pule. Kako smo mi tražili kvalitetnog pekara pozvali smo ga na razgovor, a onda pali "na nos" kada smo shvatili da on nije običan pekar već je u Aucklandu vodio pekaru upravo sourdough kruha, navodi Neven.
Konrad je, dodaje, dodatno usavršio cijeli proizvodni proces i osmislio nove recepte. Jednostavno se cijela priča posložila i zaokružila.
Zanimljivo je da se u pekari dan danas peče kruh od startera koji je star više od sedam godina, kada su Ivana i Neven počeli eksperimentirati s izradom domaćeg kruha.
U međuvrmenu su ga samo malo "pojačali", dodajući mu integralno brašno, a "hrane" ga i njeguju svakodnevno. I to organskim brašnom kojeg nabavljaju iz mlina Pukanić koji je specijaliziran za izradu brašna od isključivo domaćih sastojaka i koje se melje na temperaturama do 40 stupnjeva, kako ne bi izgubilo vrijedne nutritivne vrijednosti.
Kruh bez kvasca smatra se zdravijim od klasično pripremljenog kruha. Neke od prednosti biranja beskvasnog kruha su sljedeće:
Što se tiče prostora u Sergijevaca 55, početna cijena po kojoj se daje u zakup ostala je ista – 13,27 eura po kvadratu. Jamčevina koja je na prošlom nadmetanju iznosila 926, sada je 2.229 eura
Kao tematski poticaj učenicima pod mentorstvom Andija Pekice, odabrana je filozofsko-znanstvena misao astronoma i književnika Carla Sagana, koja problematizira egzistencijalno pitanje odnosa i povezanosti čovjeka s univerzumom
A favorire il rinnovamento dell'allestimento, i cui autori sono la musicologa Nuša Hauser e il designer Matko Plovanić, sono stati la Biblioteca universitaria dell'Università Juraj Dobrila e l'associazione Smaregliana, con il sostegno del Comune di Pola, della Regione Istriana e della Regione Veneto. * La responsabile del Dipartimento per la Cultura del Comune di Pola, Emina Popović Sterpin, ha menzionato che la Strategia di sviluppo del Comune di Pola prevede anche l'apertura di un futuro museo dedicato ad Antonio Smareglia
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
