SILVIO KUTIĆ: Treba nam sustav za graditi priču. Nekad je to bio Uljanik, a sad je Infobip

Nakon prošlogodišnje investicije od 200 milijuna dolara pristigle od američkog fonda One Equity Partners, vodnjanski div Infobip postao je prvi hrvatski startup jednorog, odnosno tvrtka vrednija od milijardu dolara. Sa Silviom Kutićem, izvršnim direktorom i suosnivačem Infobipa razgovarali smo tijekom predstavljanja najvećeg inovacijskog centra u svijetu, njihovog novog zagrebačkog kampusa, Alpha Centauri.

Kampus Alpha Centauri

Događaj je popraćen od strane svih nacionalnih televizija i brojnih medija. Dakle, jedan je od bitnijih ovih dana u Hrvatskoj.

Je, dojmovi su pozitivni. Drago mi je da su svi bili zainteresirani. Mislim da smo svima imali što za pokazati u našem novom kampusu.

Što vama kao tvrtki donosi otvaranje ovog zagrebačkog kampusa? Koja je njegova snaga?

Prije smo bili na više lokacija. Imali smo dva ureda u Zagrebu. Iako smo zapravo donedavno radili od doma. Vratili smo se u urede prije mjesec dana. Ovaj prostor je važan za unapređenje našeg zajedništva i procesa inoviranja. Bitan nam je, naravno, i stambeni dio kampusa. Dolaze nam ljudi iz cijelog svijeta. Uostalom, to dobro dođe i nama koji dolazimo iz Vodnjana. Sada ovdje možemo ostati po nekoliko dana, prespavati i biti sa zaposlenicima u neformalnom druženju.

Ipak, poslovanje vam je raslo za vrijeme pandemije, i dok su djelatnici radili od doma.

Je. Doduše, mi smo zbog prirode posla i prije pojave koronavirusa radili on line, od kuće. Naravno, u manjim razmjerima. Tako da nam nije bio problem prebaciti kompletno poslovanje na remote način u jednome danu. To je u prvo vrijeme super funkcioniralo, ali nakon toga je pala produktivnost i jako je nedostajala socijalizacija. Ništa ne može zamijeniti našu komunikaciju i interakciju. Mislim da je ljudima bilo dosta biti po cijele dane remote. Znali smo imati call za callom, od 7 ujutro do 21 uvečer. Uživo je sve puno brže. Evo, sad barem možemo usporediti i jasno je da nije to to, ako nije uživo. Ovdje lijepo dođeš, nacrtaš na ploči, pozoveš produktne menadžere i developere koji dođu za par minuta. Ovdje imamo čak 300 developera dok, recimo, u Vodnjanu imamo sveukupno zaposleno toliko ljudi. Bitna nam je i blizina Sveučilišta u Zagrebu, posebice Fakulteta elektrotehnike i računarstva.

Iduća investicija bit će u Sarajevu. Kako ste se odlučili na taj potez?

Sarajevo smo zapravo otvorili 2010. godine, dakle dvije godine nakon Zagreba, i tamo imamo dosta veliki developerski centar. Mogli bismo reći da se lakše razumijemo i da je drugačije komuniciranje među kulturama, nego recimo u Indiji ili Meksiku. Osim toga, komunikacija je brža i zbog iste vremenske zone. Ljudi iz Sarajeva nama „drže“ cijeli Bliski istok, a drže nam i tehničku podršku – uz ekipu iz Zagreba, naravno. Vodnjan, Zagreb i Sarajevo su nam jaki developerski centri, iako ured imamo i u Tuzli.

Kampus Alpha Centauri

Kampus je rađen po uzoru na sveučilišne centre. Kakva je suradnja Infobipa i mladih stručnjaka koji stižu upravo sa sveučilišta?

Vrlo nam je važna ta suradnja. Mi sad imamo otvorenih 50-ak mjesta u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini za pripravnike, tako da intenzivno surađujemo s brojnim fakultetima, pa čak i na izradi kurikuluma, a i naši zaposlenici su među sveučilišnim profesorima i predavačima. Surađujemo najviše s FER-om, ali i s pulskim Sveučilištem.

Mnogo se govori u posljednje vrijeme o tome da bi pulski zaljev, u suradnji sa Sveučilištem, mogao postati novi IT HUB. Što mislite, ima li zaista potencijala za to?

Istra je super za život digitalnih nomada. Za ovo što pitate, svakako bi poveznica bio Infobip i naš Startup Tribe koji organiziramo kako bismo privukli mlade. Silicon valley nastao je oko Stanford sveučilišta, robotika se u Bostonu razvija zbog blizine Harvarda i nama tu treba tako nešto. Najviše, naravno, surađujemo s FER-om, a i većina studija je u Zagrebu. Ipak, vjerujemo i u potencijal pulskog Sveučilišta.

Ja sam, recimo, završio FER, ali imamo ljude u menadžmentu naše tvrtke koji nemaju fakultetsko obrazovanje, ali uče baš kroz Infobip. Mislim da mi možemo i dalje „dovlačiti“ nove ljude, ali za neku "jaču priču" treba nam snažan fakultet u blizini. I ne može to odjednom, to je suradnja koja se gradi godinama. Iako, evo i sad imamo pozitivne primjere naših Puležana Petra Dučića i Anje Hule koji su kod nas došli upravo kroz praksu ili internship. Anja je završila FER i Prirodoslovno-matematički fakultet u isto vrijeme, što je rijetkost. Radi kod nas u Vodnjanu, vodi oko 150 inženjera i zaista je rasla kroz firmu, ali tako je to – treba sustav za graditi priču. Nekad je to bio Uljanik, a sad je Infobip. Budimo realni, rijetke su i firme koje imaju 150 inženjera.

I u samom Vodnjanu vaš se kampus uskoro širi u novi prostor, Quantum. Koja će biti njegova funkcija?

Taj prostor tek osmišljavamo. Imat će svoj stambeni i multimedijalni dio. Zatim internet cafe otvorenog tipa za startupove, sve djelatnike i posjetitelje koji će se ondje moći družiti, popiti pivo, pogledati film… Očekujemo otvaranje tog novog prostora za tri do četiri mjeseca.

U kojem smislu vam raste poslovanje nakon što ste na američkom tržištu akvizirali tvrtke Open Market i Peerless Network?

Open Market iz Seattlea smo kupili 1. siječnja prošle godine i tvrtku smo u potpunosti integrirali u Infobip, a za Peerless Network iz Chicaga smo potpisali kupoprodajni ugovor u listopadu prošle godine – međutim još uvijek nismo vlasnici nego smo partneri. Taj ugovor još mora proći regulatorna odobrenja. To vam je telekom mreža unutar 49 država SAD-a i komplicirano je proći kroz sve procedure i zakone u svakoj pojedinoj zemlji.

Između 50 i 80 posto cijelog našeg poslovanja svakako otpada na Ameriku. Primjerice, jedan posao u Americi ponekad vrijedi kao svi poslovi u nekoj regiji. Poslujemo u Chicagu, New Yorku, Seattleu te San Franciscu, ali imamo i 15-ak ljudi u Teksasu te na Floridi. Otkako jače poslujemo u Americi, imamo bolje odnose i s američkim veleposlanstvom i jednostavnije dobivamo vize te radne dozvole za ljude koji tamo rade.

Meni osobno je to ok, ali nisam to samo ja. To je rezultat cijele tvrtke i svih ljudi, iako priznanje glasi na moje ime i prezime. Što se našeg posla tiče, ROCCO je u telekom industriji itekako bitan. Svi u našoj branši znaju za njih, svi ih prate – pa tako, vjerujemo, i naši budući klijenti.

Cilj vam je i dalje stići do brojke od 10 000 zaposlenika?

Evo, sad nas je 3 600, a uskoro će nas biti 3 800 tako da smo još dosta daleko. Ali, u Vodnjanu, recimo, živi 3 670 stanovnika, tako da smo tu negdje – kao naš Vodnjan. Ali da, mislim da je realno za očekivati da ovaj posao može raditi 10 000 ljudi.

Ono čemu ste se posljednjih godina posvetili je takozvani eksponencijalni mindset. Možete li nam to malo laički pojasniti?

Pa evo radimo na tome kroz nekoliko inicijativa. Dakle, to je naša faza razvoja od 2020. do 2023. godine, ali možda je produžimo i na 2024. Za primjenu tog eksponencijalnog mindseta ključno je pitanje – kako možemo s istim satima posla postići veće rezultate? Tako razmišljamo. Sve smo otvoreniji, radimo neprestano nove stvari, testiramo te pritom rastemo i padamo. Ako se pad i dogodi, na temelju njega potom još jače rastemo jer puno naučimo.

Naime, mi smo prije samo godinu i pol dana imali duplo manje prihoda no danas. Iako smo i prije te faze rasli oko 40 posto godišnje. Stalno razmišljamo kako producirati uslugu i na koji način ćemo je isporučiti te kojim točno klijentima, a da posao raste. Primjerice, ako proizvod prodamo banci koja uvijek ima milijun otvorenih računa, to nama znači da si otvaramo komunikaciju s milijun ljudi. Istovremeno, mi smo platforma koja želi da njena tehnologija postane dio njihove. Tako ide pravac našeg pozicioniranja i tako naša platforma raste za 50 do 60 posto, a naši je klijenti prodaju i drugim tvrtkama.

To je ono što zovemo B2B odnosno Business-to-business poslovanjem koje čini bit naše ideje o eksponencijalnom rastu. Drugi koriste našu tehnologiju kako bi oplemenili svoju. To su te digitalne interakcije. Radimo na tome kako pomoći krajnjem korisniku u komuniciranju s raznim servisima, online platformama i brandovima ali kroz našu tehnologiju. Također, dižemo snažnu partnersku mrežu iako smo dosad radili, hajmo reći, direktnu prodaju. Naši partneri su sad opremljeni i licencirani za prodaju naših proizvoda.

Na koji način u vaš rad implementirate umjetnu inteligenciju i proširenu stvarnost?

Izbacili smo svoj prvi produkt, odnosno softversko rješenje umjetne inteligencije, a to je Chatbot. Njega smo donirali, a implementiralo ga je više od 45 ministarstava zdravstva diljem svijeta. Bilo je to odmah na početku izbijanja pandemije, u 37 zemalja. Donacija je išla prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji za vrijeme Covida. Koristila su ga ministarstva u Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj, Rusiji, Kataru, Italiji, Pakistanu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Indiji, Nigeriji i drugim zemljama. Koristi ga barem 80 milijuna ljudi. Radimo slične stvari i s velikim brojem banaka, za estonski Bolt te za Uber i tako automatiziramo komunikaciju – umjesto da čovjek sjedi u korisničkoj službi i odgovara na repetitivne upite, mi umjetnom inteligencijom automatiziramo interakciju i komunikaciju. Tvrtke tako znaju „ušparati“ veliki broj radnih mjesta i tada se njihovi djelatnici mogu posvetiti nekim drugim, složenijim i kreativnijim procesima.

Umjetnu inteligenciju koristimo i prilikom suradnje s Appleom i Googleom u komunikacijskim rješenjima business messages i business chat. Primjerice, omiljeni brend kod kojeg kupujete vam pošalje informaciju o određenom proizvoda koji vas interesira. To učini nakon vašeg radnog vremena, a ne ujutro ili tijekom dana s obzirom na to da zna kakve su vam navike, da redovito koristite aplikaciju i da ste prvotno dali odobrenja. Kada takvu poruku otvorite, umjetna inteligencija nadograđuje svoje znanje, sve se ponovno testira te će idući put informacija prema vama biti još točnija. To je ta "logika iznad" koja zna, ako dozvoliš i ako koristiš tu aplikaciju, kuda se krećeš i kakav ti je dnevni raspored pa ti neće, primjerice, poslati informaciju o shoppingu ako si jutarnja smjena, ali će ti poslati oko 16 i 30 kad kreneš iz ureda prema autu. Ako poruka bude otvorena, grade se nova znanja i testiranje se nastavlja.

I za kraj, kad smo već kod poruka, kakva je komunikacija i kojim kanalima danas najsigurnija?

Pa najsigurnije ti je poslati goluba ili doći osobno reći ili napisati na papir (smijeh…). Dakle, Signal, Telegram i Whatsapp jesu sigurni kao aplikacije, ali ako ti netko hakira telefon – uđe ti u sve aplikacije i tu nema pomoći. I ja se brinem oko sigurnosti komunikacije u našoj kompaniji, napada na servere i raznih drugih stvari. Naravno da je faktor sigurnosti sve bitniji i bitniji. Prije pet godina malo se toga moglo obavljati preko mobilnog uređaja, a sad se radi gotovo sve. Tvoj pristup na Facebook, Twiter ili E-mail su bitne stvari koje hakeri preprodaju na dark webu, a mogu ih koristiti i razne obavještajne službe.

Zato je važna uloga kodova koje dobivamo i zato mnogo radimo po pitanjima sigurnosti za telekom operatere. Nakon što smo kupili irsku kompaniju Anam Technologies, koja se također bavi uslugama na području slanja SMS-ova i vodeći je svjetski pružatelj SMS firewall rješenja, sada smo prvi u svijetu po filtriranju takvih nepoželjnih SMS poruka. To je ujedno zaštita i za telekom operatere i za krajnje korisnike.