Plavi rak je uvršten na popis najagresivnijih invazivnih vrsta u Mediteranu zbog: otpornosti, agresivnosti, velikog reprodukcijskog potencijala, nedostatka prirodnih predatora i velike tolerancije na različite uvjete u okolišu. Plavi rak je oportunistički svejed čime predstavlja veliku prijetnju prirodnoj ravnoteži lokalne zajednice. Osim ako ga mi ne počnemo jesti!
Plavi rak je uvršten na popis najagresivnijih invazivnih vrsta u Mediteranu zbog: otpornosti, agresivnosti, velikog reprodukcijskog potencijala, nedostatka prirodnih predatora i velike tolerancije na različite uvjete u okolišu. Plavi rak je oportunistički svejed čime predstavlja veliku prijetnju prirodnoj ravnoteži lokalne zajednice. Osim ako ga mi ne počnemo jesti!
Riblji fond u Jadranskom moru smanjuje se zabrinjavajućim tempom, na to utječu prekomjerni izlov, klimatske promjene i doseljavanje novih vrsta koje ugrožavaju postojeću riblju populaciju, zato stručnjaci upozoravaju kako "nestaje Jadran koji smo znali".
"Ribolovstvo i naši riblji resursi su imaju velike poteškoće, klimatske promjene su veliki problem, Jadran koji smo znali nestaje," rekao je nedavno u razgovoru za Hinu Alen Soldo, profesor na Odjelu za studije mora Sveučilišta u Splitu.
Talijanski mediji posljednjih mjesec dana intenzivno izvještavaju o najezdi invanzivne vrste američkog plavog raka koji je okupirao venecijske lagune. Tamošnji ribari, pokazuju snimke, iz mora vade mreža, a iz njih ispadaju samo plavi američki rakovi. Riba nema!
Talijani su ga već ubacili u komercijalnu upotrebu, a u Rimu kilogram ovih rakova košta od deset do 12 eura.
Na kojim je mjestima invazivna vrsta zabilježena kod nas u Istri, koje su opasnosti po morski svijet od ove vrste te nudi li nam rak nekakvu mogućnost gospodarske eksploatacije ili su štete veće od moguće koristi, upitali smo stručnjake Centra za invazivne vrste porečkog Instituta za poljoprivedu i turizam.
Kako nam navodi dr. sc. Danijela Poljuha plavi rak (Callinectes sapidus) već je raširen i to diljem zapadne obale te na jugu Istre, dok za istočnu obalu nemaju podataka.
Prvi nalaz u Istri datira, prema opisu ronioca Marinka Babića, iz 2014. godine u Medulinu.
Doznajemo da je rak već udomaćen u Valbandonu, a pronađen je i u okolici Rovinja. Od mještana Valbandona doznajemo kako rakove već nekoliko godina viđaju u Fažanskom kanalu, a da se vjerojatno mrijeste u močvarnom dijelu valdbandonskog izvora jer vole boćatu vodu.
- Da vidio, jeo sam ga na brudet, veli nam jedan mještanin Valbandona, dodajući da ovi rakovi "mogu proći umjesto grancipora" u brudetu, no kako im meso nije ni približno ukusno kao u jadranske rakovice.
Čak je i poznati chef David Skoko kazao da ga lovi u Valbandonu, a na jednoj od radionica u Agenciji za ruralni razvoj Istre (AZRRI) na temu invazivnih vrsta u Jadranu nastojao je demistificirati i popularizirati lov i konzumaciju plavog raka.
- Prvo, potrebno je ribare, ugostitelje, a zatim i krajnjeg gosta upoznati s tom za nas relativno novom vrstom. Iako se plavi rak opisuje kao bioakumulator toksina, a time i potencijalni prijenosnik kolere, kako stoji u zapažanjima Marinka Babića, to nas ne treba obeshrabriti - nakon termičke obrade potpuno je siguran za konzumaciju ako nije na vašem popisu intolerantnih namirnica.
Plavog raka dovoljno je kuhati 15-ak minuta u kipućoj vodi, a poslije možete puniti rakove ljušture ukusnim mesom te ga zapeći ili napraviti slastan šug s mesom i njokima, poručio je Skoko za portal Dobra hrana napominjući da je gastronomski potencijal invazivnih vrsta golem, a na ovaj način ujedno čuvamo i autohtone vrste.
Plavi rak/FOTO zastita-prirode-dnz.hr
Centar za invazivne vrste izdao je lani brošuru pod nazivom "Najčešće invazivne strane vrste u Istri" u kojoj su pisali o plavom raku, negativnom utjecaju na morski svijet te mogućnosti eksploatacije.
Karta koja je tada napravljena izrađena je početkom 2022. godine, a otada su imali još jednu novu dojavu o prisutnosti plavog raka i to u Zelenoj laguni u Poreču.
Tartar od plavog atlantskog raka
- Prošlih godina ga je bilo dosta na Paludu, a vjerujem da je to i sada slučaj, navodi Poljuh, dodajući da se on najvjerojatnije proširio putem balastnih voda.
Kako se navodi u brošuri Centra plavi rak pripada porodici veslača (Portunidae) unutar reda dekapodnih rakova (Decapoda). Načelno je morska vrsta, ali za mrijest bira bočate vode. Prepoznatljiv je po egzotično plavoj boji oklopa. Peta noga mu ima oblik vesla, kliješta nisu robusna, a oklop je relativno tanak i lagan, što su prilagodbe za izuzetno dobre plivačke sposobnosti.
Plavi rak je uvršten na popis najagresivnijih invazivnih vrsta u Mediteranu zbog: otpornosti, agresivnosti, velikog reprodukcijskog potencijala, nedostatka prirodnih predatora i velike tolerancije na različite uvjete u okolišu. Plavi rak je oportunistički bentički svejed čime predstavlja veliku prijetnju prirodnoj ravnoteži lokalne zajednice.
Osim na zavičajne vrste, ima i veliki utjecaj na ribarstvo jer oštećuje mreže i ribu, a velika je prijetnja i uzgajalištima dagnji i kamenica. Poznato je i da bioakumulira toksine te je mogući prijenosnik kolere.
Ipak, zbog svog ukusnog i cijenjenog mesa, plavi rak bi se mogao koristiti u gastronomiji te bi se na taj način moglo kontrolirati njegovo širenje.
U brošuri Fakulteta prirodnih znanosti u Puli "U moru promjena - Vodič za prepoznavanje novopridošlih vrsta riba i rakova u Jadranu" navodi se da je plavi rak deseteronožac, autohton za područje zapadne obale Atlantskog oceana i Meksičkog zaljeva.
U Jadranu je prisutan već neko vrijeme, no zadnjih je godina postao brojniji i rasprostranjeniji diljem Jadranske obale, uglavnom u područjima dotoka slatke vode. U Hrvatskoj je tako najbrojniji na području Neretvanskog kanala.
Pri rukovanju plavim rakom, potrebno je biti na oprezu zbog njegovih iznimno snažnih kliješta i općenito agresivna ponašanja.
Prepoznatljiv je po karakterističnoj plavoj boji i zadnjem paru nogu koji je preobražen u „vesla” kojima se koristi za plivanje. Snažna mu kliješta značajno pomažu prilikom kidanja vrša namijenjenih za lov zavičajnih rakova, stoga ribarima uzrokuje velike štete. Ciljano ih love samo rijetki ribari jer vrše moraju biti izrađene od jačeg materijala kako ih plavi rak ne bi uništio.
Ženka tijekom parenja proizvede do dva mi,lijuna jaja iz kojih se nakon dva tjedna izvale ličinke koje, nošene strujama, bivaju transportirane u otvoreno more.
Plavi rak pokazuje izrazito visok reprodukcijski potencijal i može podnijeti visok salinitet, visoku temperaturu i nisku koncentraciju kisika. Zbog toga se pretpostavlja da bi mogao značajno smanjiti populacije algi i zavičajnih rakova suparništvom za hranu i stanište.
Ako govorimo o prehrani plavoga raka, pojest će bilo što mu dođe pod kliješta – od školjkaša, puževa, uginulih riba pa do morskih cvjetnica i algi, navodi se u ovoj brošuri.
U sjevernoameričkim zemljama i Japanu ovaj se rak odavno smatra poslasticom i važna je vrsta u komercijalnom ribolovu.
Meso je ukusno i sočno, pojedinci ističu da je slično jastogu i hlapu. Uz to, njegovo je meso bogato hranjivim tvarima, a ne sadrži mnogo kalorija – energetska vrijednost 85 grama kuhanih plavih rakova je oko 82 kcal. Meso je dobar izvor vitamina B12, bakra, selena, natrija i cinka.
Danas Jakovčić govori to što govori, no prije više do 20 godina izjavio je ovo: "Točno je da sam podrum, septičku jamu i vodospremu u Svetom Jurju gradio bespravno" * Što je tih godina izjavio konzervator Ivan Matejčić, kada su u Jakovčićevo selo stigle grede iz porečke Biskupije u sklopu Eufrazijane
Podaci policije su potvrdili ono što je svaka razumna osoba mogla i sama zaključiti: radnici iz Indije, Bangladeša, Nepala i Filipina, koje su mnogi upoznali kao vrijedne i poštene radnike, ove godine u Puli nisu počinili nijedno kazneno djelo * Sutra: Analizirali smo policijsku statistiku vezano za slučajeve silovanja u Puli. U većini slučajeva žrtva poznaje nasilnika * U sutrašnjem intervjuu za Istru24 saborska zastupnica Dušica Radojčić govori o planovima za predstojeće lokalne izbore, ali i otkriva kako će Možemo! osim Pule i Pazina na izbore izaći i u još nekim istarskim gradovima
I aktualna zamjenica gradonačelnika, Federika Mohorović Čekada, kandidarana je za novi mandat
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
