Piše Andrej Bader
Postoji li usporedna, „nebitna“ povijest? Oduvijek. Stoljećima je povijest svakodnevice bila rubna, marginalna tema premda već u Bibliji i kod Herodota nalazimo čitav niz podataka koji daju zorni uvid u ono što Atomsko sklonište zovu – jučerašnje sutra.
Slobodno se vrijeme u svom suvremenom značenju percipira kao tekovina industrijske revolucije u 19. stoljeću, što je pogrešno. Samim time nepotrebno se provlači granica između slobodnog vremena i proizvodne djelatnosti određene klasnom pripadnošću. Na toj se činjenici gradi postavka da je riječ o recentnom fenomenu. Zbog toga se slobodno vrijeme isključivo smješta u kontekst urbano-industrijske sredine našega vremena.
Antičko loptanje, Arheološki muzej Atena
Ispada da prohujale epohe, civilizacije, neindustrijska društva ne poznaju i nemaju što reći o slobodnom vremenu. Da su se i drevni narodi (lišeni obaveza) znali igrati dokazuju nam materijalni i pisani izvori. Čak što više, Stari zavjet nam otkriva da je Bog „igrao nogomet“.
Evo što zapisuje prorok Izaija: „Gle, Jahve će te baciti daleko udarcem jednim jedinim, snažno će te uhvatiti, smotat će te u klupko, kao loptu te baciti po zemlji širokoj!“
Porijeklo riječi sport može se uočiti u riječi „desport“ koja je u starofrancuskom jeziku označavala razonodu, zabavu. U širem smislu sport može biti igra, natjecanje, razonoda za gledatelje, tjelesna aktivnost i zanimanje profesionalaca.
Dubrovnik 1597. godine: Sjetite se da ste smrtni vi koji se igrate loptom
Kroz čitav rani, razvijeni i kasni srednji vijek djeca i odrasli igrali su se loptom. Zbog oskudnih izvora ne znamo (uvijek) o kakvim je igrama bila riječ. William Fitzstephen u svom djelu "Descriptio Nobilissimi Civitatis Londoniae" (1174. – 1183.) opisuje aktivnosti londonske mladeži: “Poslije ručka mladi izlaze na teren kako bi sudjelovali u igri loptom.“
Najranija potvrda da su igre loptom u Engleskoj uključivale udaranje nogom dolazi iz stiha o svetom Hughu od Lincolna, iz 13. stoljeća: „Dvadeset i četiri dječaka, igrali su se loptom i udarali je desnom nogom''. Godine 1314. lord Nicholas de Farndone, gradonačelnik Londona, izdao je dekret u ime kralja Edwarda II. o zabrani nogometa zbog velike buke koju uzrokuju igrači.
Foto: Abandoned Croatia
A da žamor nije bio nepodnošljiv samo u dalekim zemljama pokazuje grafit na crkvici svetog Roka u Dubrovniku gdje je iznervirani redovnik uklesao grafit upućen mladićima koji su se loptali: „Pax vobis. Memento mori qui ludetis pilla 1597.'' (Mir s Vama. Sjetite se da ste smrtni vi koji se igrate loptom).
Uskoci loptom na Forumu proslavili veliku pljačku Rovinja
Iste godine zabilježen je najstariji primjer igranja loptom u Puli. Iz kronike "Monumenta historiam Uscocchorum illustrantia Mondo" (Spomenici koji rasvjetljavaju povijest uskoka, a izvađeni su iz rimskih arhiva osobito Tajnog vatikanskog) objavljene 1910. iščitavamo sljedeće: „Koncem ožujka 1597. godine uputiše se 500 uskoka sa 17 brodova na velik pohod. Plovili su prema Rovinju jer su znali da je u njegovoj luci više mletačkih i turskih brodova punih skupocjene robe.
ROSACCIO, GIUSEPPE: VEDUTA ROVINJA 1598
U noći između subote i cvjetne nedjelje stigoše pred Rovinj, a onda se razdijeliše, i dok ih još opazili nisu već bijahu uskoci na brodovima koje temeljito opljačkaše pa, nakrcavši plijenom svoje brodove i još 7 koje uzeše u Rovinju popeše se na jedan ratni brod koji bješe u luci, zarobiše komandanta i jednog kapetana plaćenika i u zoru krenuše sa ogromnim plijenom, vrijednim milijun zlatnih franaka, prema Brionima.
Putem, kod Fažane, opljačkaše mletački brod Pinju (La Pigna). U znak prezira prema Veneciji okrunili su svoj pohod ušavši u Pulu, gdje su se na glavnom gradskom trgu igrali loptom.“
Bez obzira na vrckasti podatak o „nogometnoj utakmici“ na Forumu, mi zapravo ne znamo kakvu su igru igrali.
Ono što je pak stoljećima nepromjenjivo je igra na boće/burele. Mnogobrojne su igre kojima su se igrala djeca u srednjem vijeku i koje su, zbog svoje popularnosti, čest motiv na slikama. Boćanje je podjednako zabilježeno kao igra mladića i djevojaka u 13. i 14. stoljeću, a već u 15. stoljeću gledamo raskošne ilustracije na kojima je nacrtano igralište za boće, koje će ostati nepromijenjeno do današnjih dana.
Za nas je posebno interesantan grafički prikaz Puležana koji igraju boće iza Augustovog hrama 1750. godine.
Nedjeljnja tekma na Pragrandeu
Posljednje desetljeće 19. stoljeća u Puli u znaku je popularizacije sportskih aktivnosti. Osim dobro znanog veslanja, po prvi put imamo priliku pročitati podatke o nogometu.
U nedjelju 14. listopada 1894. godine u 14 sati na Exerzierplatzu (poligonu za obuku vojnika) pješadijske regimente na području polja Prato grande (Pragrande), u čast utemeljenja časničkog sportskog kluba organizirane su sportske igre.
U programu koji je podijeljen novinarima i mještanima pojedine su sportske točke namijenjene civilima, građanstvu. Većinu čine utrke, primjerice utrka djece ispod 12 godina, ili pak utrka gospođa.
Dreibeinrennen utrka u paru prilikom koje su parovima vezane lijeva i desna noga dok trče zajedno. Utrka na konju s otvorenim kišobranom, te utrka na magarcima.
Trka na magarcima u Premanturi 1916.
Posebni događaj je nogometna utakmica između samih članova časničkog sportskog kluba. U pauzama posjetitelji su uživali u izvedbama mornaričkog orkestra. Postavljeni su i štandovi na kojim se moglo kupiti sendviče i osvježavajuća pića.
Reklama za kopačke iz 1911. godine
Iz faktografskih podataka koji su objavljeni u novinama L’Eco di Pola nigdje nema opisa i pravila nogometne igre već se navodi: Diversi numeri del programma sono destinati soltanto ai signori soci giuocatori di Football.
Iz ovog članka možemo iščitati (ili pretpostaviti) da nogomet građanima Pule te daleke 1894. godine nije bio stran. Kako god, riječ je o (za sada) najstarijem spomenu nogometne utakmice u dugoj pulskoj sportskoj povijesti.