Predavanje dr. sc. Branka Belamarića „VIŠKI BOJ – u svjetlu brodskog naoružanja“

U prostorima Aquariuma Pula (baterija San Giovanni) 10. prosinca 2024. god., u 18 sati,  održat će se predavanje dr. sc. Branka Belamarića, dipl. ing. brodogradnje pod nazivom „Viški boj – u svjetlu brodskog naoružanja“.

Autor kroz predavanje donosi detaljnu analizu naoružanja austrijske i talijanske
mornarice, čiji su brodovi u bitki kod Visa 1886. godine predstavljali najsuvremeniju ratnu tehnologiju tog doba.

Poseban naglasak stavljen je i na ljudski faktor, koji je bio presudan za konačan ishod bitke.

OKVIRNI PROGRAM
18 - 19 sati dr. sc. Branko Belamarić, dipl. ing. brodogradnje - predavanje
O PREDAVAČU

Podrijetlom Šibenčanin, odrasta u Splitu, gdje maturira na Klasičnoj gimnaziji. Nakon završenog studija u Zagrebu, prolazi klasični put inženjera: od projektanta, direktnog rada u proizvodnji te rukovođenja. Pored rada u tuzemstvu, preko dvadeset godina proveo je na brojnim projektima u zemljama Afrike, Sjeverne Europe i Dalekog Istoka, na poslovima strojogradnje i energetike ali ipak najviše u brodogradnji, već prema zahtjevima tvrtke.

Kasnije magistrira te doktorira na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu.
Pored brojnih članaka u stručnim časopisima izdao je i dvije knjige: Obraštanje i otpor broda te Viški boj u svjetlu brodskog naoružanja. Danas radi kao konzultant na brodograđevnim projektima.

Iz recenzije dr. sc. Vedrana Žanića:

“Autor je, umješno balansirajući između povijesnog i tehničkog aspekta ukazao na značaj Viškog boja na razvoj tehnologija vezanih uz ratnu brodogradnju, te na političke konsekvence pobjede za hrvatsko obalno područje vezano uz ambicije zainteresiranih političkih elita susjednih država.

Znanstveni interes fokusiran je na metodologije razvoja ratnih brodova od podvodnog, oklopljenog kljuna (od vremena antičkih plovila do Drugog svjetskog rata te poznatog sudara iz 1956. g.: udar pramcem u bok transatlantika), preko razvoja artiljerije vezano uz stabilnost putanje zrna (kugle, granate), materijala zrna, baruta, ciljničkih naprava, te posebno suodnosa oružja i oklopa kao klasičnih brodograđevnih problema vezanih uz (1) istisninu, (2) stabilitet i (3) brzinu broda.

(…) Dao je izvrstan pregled rješenja do Viškog boja te pregled utjecaja iskustava na ratnu brodogradnju do današnjih dana. Primjeri su: Ad (1) problem odnos težine trupa (drvo, željezo, kompozitne izvedbe) s pregrađivanjem te oklopa (drvena podloga, kovano željezo, čelik); Ad (2) utjecaj pozicioniranja teških masa artiljerije na stabilitet (reduit). Oba problema su vodila do porasta ‘potrebne istisnine’, te razvoja metalurgije
(spec. čelici s povoljnijim parametrima tvrdoće, čvrstoće, žilavosti); Ad (3) utjecaj obraštaja na brzinu broda, i potrošnju goriva (vezanu uz potrebnu snagu poriva) vodio je razvoju raznih biocida te sprege s antikorozijskim postupcima.

Mjere protiv obraštaja često su bile ključne za uspjeh u boju. Admiral Teggethoff izvršio je naravno pripremu brodova prije isplovljavanja iz Pule. Za realni prikaz Viškog boja autor je definirao shemu sa četiri dijela od kojih prva dva predstavljaju povijesno/politički kontekst bitke dok druga dva prezentiraju tehnički (podatci o bojnim brodovima) i tehnološki kontekst za razumijevanje uvjeta pobjede austrijske mornarice kao i spoznaje o mogućnostima brodova obje flote.”