Izložba je upotpunjena prikazom hrvatskih i jugoslavenskih antifašistkinja koje su kao pripadnice Internacionalnih brigada sudjelovale u Španjolskom građanskom i Drugom svjetskom ratu. "Cilj nam je prisjetiti se njihova doprinosa u borbi protiv fašizma. I navesti ih imenom i prezimenom", istaknula je glasnogovornica španjolske Udruge za obnovu povijesnog sjećanja Carmen García-Rodeja
Izložba je upotpunjena prikazom hrvatskih i jugoslavenskih antifašistkinja koje su kao pripadnice Internacionalnih brigada sudjelovale u Španjolskom građanskom i Drugom svjetskom ratu. "Cilj nam je prisjetiti se njihova doprinosa u borbi protiv fašizma. I navesti ih imenom i prezimenom", istaknula je glasnogovornica španjolske Udruge za obnovu povijesnog sjećanja Carmen García-Rodeja
Izložbom "Žene otpora - žene u borbi protiv fašizma", koja je danas otvorena u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre na pulskom Kaštelu, španjolska Udruga za obnovu povijesnog sjećanja ('Asociación para la Recuperación de la Memoria Histórica') želi približiti važnost aktivne uloge žena u pokretu otpora u Španjolskoj, Italiji, Francuskoj, Njemačkoj, Belgiji, Hrvatskoj i Portugalu tijekom Španjolskog građanskog rata i Drugog svjetskog rata.
Dobrovoljke, gerilke, radnice koje u ratu sudjeluju u pozadini, prosvjednice, političarke, od promišljenih akcija do sitnih gesti pridonosile su borbi za slobodu i antifašizam dostojanstveno, solidarno i hrabro. Sjećanje na njih nepravedno je zapostavljeno pa im se stoga ovom izložbom želi odati počast, a posjetiteljima ponuditi globalni uvid u stvarnu važnost njihova djelovanja u našoj povijesti.
"Njihov duh nije poznavao granice, ni kad je trebalo pružiti otpor, ni u koncentracijskim logorima u kojima su nam Njemice, Francuskinje, Španjolke, Talijanke, Belgijke ili Jugoslavenke pokazale da solidarnost ne poznaje ni nacionalnost ni granice. Zbog svih njih okupili smo se danas ovdje i ponovno smo ujedinili njihove putove, njihove živote i njihove jezike kako bismo proglasili istu riječ: libertad, liberté, freiheit, libertá, sloboda", istaknula je Cristina Fiaño
Izložba je gostovala u nekoliko europskih država Španjolskoj, Francuskoj, Italiji, Njemačkoj, Belgiji, sada i u Hrvatskoj, nakon čega putuje u Portugal. Uz podsjećanje ravnatelja ovog muzeja Gracijana Kešca na aktualno obilježavanje rujanskih odluka o priključenju Istre, Rijeke i okupiranih dijelova Dalmacije Hrvatskoj, kao i Dan županije, izložbu je otvorio istarski župan Boris Miletić. Prilikom otvorenja pulski zbor Praksa, nastao iz želje da pjevanjem iskaže nezadovoljstvo socijalnom i ekonomskom situacijom u zemlji, otpjevao je nekoliko antifašističkih pjesama.
Carmen García-Rodeja, glasnogovornica ARMH-a podsjetila je prisutne kako je nastala ova Udruga za obnovu povijesnog sjećanja: godine 2000. u mjestu Priaranza del Bierzo (León) iz masovne grobnice ekshumirani su posmrtni ostaci 13 republikanaca koje je 1936. smaknula skupina falangističkih militanata. Brojni stanovnici okupili su se kako bi tražili pomoć u potrazi za članovima svojih obitelji, žrtvama fašizma. Tako je nastala Asociación para la Recuperación de la Memoria Histórica), koja je na sebe preuzela potragu za tim, do tada obespravljenim ljudima. Rezultat je više od 1500 identificiranih tijela u preko 160 masovnih grobnica. ARMH trenutačno istražuje više od 2500 slučajeva.
Ona je u nastavku kazala da je ova izložba upotpunjena prikazom hrvatskih i jugoslavenskih antifašistkinja koje su kao pripadnice Internacionalnih brigada sudjelovale u Španjolskom građanskom i Drugom svjetskom ratu, odigravši značajnu ulogu u kulturnim i zdravstvenim akcijama i u partizanskoj borbi.
"Cilj nam je prisjetiti se njihova doprinosa u borbi protiv fašizma. I navesti ih imenom i prezimenom. U trenutku u kojem s usponom stranaka ekstremne desnice Europa unazađuje izborena prava, smatramo da je to tema od velike važnosti, istaknula je kazala je García-Rodeja.
Crstina Fiaño iz zadruge Urdime: posebno se zahvalila Povijesnom i pomorskom muzeju Istre, Hani Žerić Šaponji na susretljivosti i učinkovitom vođenju te danas prisutnim povjesničarkama Sanji Horvatinčić i Ani Lovreković na tekstovima o antifašističkoj borbi žena ovoga kraja.
- One su pripadnice milicija, borkinje, radnice u pozadini ratnih zbivanja, volonterke, političarke, ratne bolničarke, liječnice, čitačice u bolnicama, seljanke, zapovjednice, junakinje, novinarke, dopisnice, fotoreporterke, spisateljice, slikarice, glumice, pjesnikinje, učiteljice, studentice, spikerice, gerilke, žene koje su se borile da od rata zaštite djecu, militantice, aktivistkinje, članice antifašističkih organizacija, republikanke, anarhistkinje, socijalistkinje, komunistkinje, prosvjednice za mir, zatočenice u zatvorima i koncentracijskim logorima za masovno istrebljenje, potlačene, ubijene, ratne udovice, evakuirane, protjerane, tajne agentice, špijunke, Romkinje, Židovke, žene koje su drugima pomagale da pobjegnu od nacista, žene koje su pomagale gerilske skupine, pripadnike pokreta otpora, gapistice, kurirke, partizanke… Žene otpora koje su, kako svjesnim djelovanjem, tako i pukim nastojanjem da sačuvaju svoje i tuđe živote, pridonosile borbi za slobodu i antifašizam dostojanstveno, solidarno i hrabro, kazala je Cristina Fiaño.
"Njihov duh nije poznavao granice, ni kad je trebalo pružiti otpor, ni u koncentracijskim logorima u kojima su nam Njemice, Francuskinje, Španjolke, Talijanke, Belgijke ili Jugoslavenke pokazale da solidarnost ne poznaje ni nacionalnost ni granice. Zbog svih njih okupili smo se danas ovdje i ponovno smo ujedinili njihove putove, njihove živote i njihove jezike kako bismo proglasili istu riječ: libertad, liberté, freiheit, libertá, sloboda", istaknula je na koncu Cristina Fiaño.
Kao tematski poticaj učenicima pod mentorstvom Andija Pekice, odabrana je filozofsko-znanstvena misao astronoma i književnika Carla Sagana, koja problematizira egzistencijalno pitanje odnosa i povezanosti čovjeka s univerzumom
A favorire il rinnovamento dell'allestimento, i cui autori sono la musicologa Nuša Hauser e il designer Matko Plovanić, sono stati la Biblioteca universitaria dell'Università Juraj Dobrila e l'associazione Smaregliana, con il sostegno del Comune di Pola, della Regione Istriana e della Regione Veneto. * La responsabile del Dipartimento per la Cultura del Comune di Pola, Emina Popović Sterpin, ha menzionato che la Strategia di sviluppo del Comune di Pola prevede anche l'apertura di un futuro museo dedicato ad Antonio Smareglia
Iza obnove postava, čiji su autori muzikologinja Nuša Hauser i dizajner Matko Plovanić, stoje Sveučilišne knjižnice Sveučilišta Jurja Dobrile i udruga Smaregliana, uz potporuGrada Pule, Istarske županije i Regije Veneto * Pročelnica Upravnog odjela za kulturu Grada Pule Emina Popović Sterpin spomenula je da Strategija razvoja Grada Pule uključuje i otvorenje budućeg muzeja Antonia Smareglie
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
