Dok je etnobotaničarka Ivana Vitasović-Kosić upozorila da s odlaskom starijih generacija nepovratno nestaje i znanje o istarskom bilju, građanin je reagira na novo piljenje stabala na Fažanskoj cesti, a zaposlenici Brijuna progovorili o navodnom krivolovu, nepotizmu i pogodovanjima moćnicima. Donijeli smo i lijepe sportske i kulturne priče – od novih uspjeha pulskih boćarica i nogometaša Istre do reizdanja albuma grupe Nola * Sutra otkrivamo detalje priče o moćniku iz Karojbe kojem se urbanizira zemljište na kojem je već bespravno izgradio vilu s bazenom, dok paralelno čeka dozvole za nove luksuzne objekte
Dok je etnobotaničarka Ivana Vitasović-Kosić upozorila da s odlaskom starijih generacija nepovratno nestaje i znanje o istarskom bilju, građanin je reagira na novo piljenje stabala na Fažanskoj cesti, a zaposlenici Brijuna progovorili o navodnom krivolovu, nepotizmu i pogodovanjima moćnicima. Donijeli smo i lijepe sportske i kulturne priče – od novih uspjeha pulskih boćarica i nogometaša Istre do reizdanja albuma grupe Nola * Sutra otkrivamo detalje priče o moćniku iz Karojbe kojem se urbanizira zemljište na kojem je već bespravno izgradio vilu s bazenom, dok paralelno čeka dozvole za nove luksuzne objekte
Dan smo otvorili zanimljivom, zelenom i zavičajnom pričom: “gubitkom starijih mještana, znanje o istarskom bilju nepovratno nestaje", upozorila je etnobotaničarka Ivana Vitasović-Kosić, rođena Puljanka koja se vratila na jug Istre kako bi spasila tradiciju od zaborava. Planira intervjuirati kazivače i iz manjih mjesta na jugu Istre, od Štinjana, preko Valdebeka do Šišana, Ližnjana, Valture, Vintijana, Vinkurana te prikupiti narodno znanje koje imaju o bilju. Projekt pod nazivom „Lokalna etnobotanička upotreba samoniklog i kultiviranog bilja na području južne Istre“ trebao bi, na kraju, rezultirati i stručno-popularnom publikacijom koja će dokumentirano znanje o biljkama sačuvati za buduće generacije.
Na ponovo piljenje stabala na Fažanskoj cesti reagiro je i naš čitatelj Davor Baljak. Gradskoj vlasti upućuje prigovor i zahtjev za očitovanjem povodom sječe višedesetljetnih stabala na Fažanskoj cesti (kod skretanja za Štinjan) te dodatno rješenje prijelaza Vodnjanske i Fažanske ceste (nadhodnik /pothodnik) preko ceste (INA/Caffè Monte Grande.
“Zaposlenici Nacionalnog parka Brijuni progovorili su o nepotizmu, zapošljavanjima preko rodbinskih, prijateljskih i političkih veza, namještanjima poslova rodbini i prijateljima, manipulacijama s natječajima, a kruna svega toga je krivolov u kojem, sudjeluju lokalni moćnici koji obnašaju visoke dužnosti u državnim represivnim tijelima, lokalni biznismeni te "glavonje" koje znaju doći iz Zagreba". Objavio je to danas Jutarnji list, pa i na tragu članaka Istre24 koja je u više navrata upozorila na ubijanje divljači na Brijunima.
Objavili smo danas da je pulski bend Nola objavio vinilno reizdanje albuma „Piano“ i notnu knjigu, potom nedjeljni “naturalistički” tekst Ive Tominović Matas (ovaj put o legendi o jorgovanu), nedjeljnu književnu recenziju Sanele Pliško koja je predstavila knjigu Jadranke Kosor “Žene koje mašu rukama” kojom bivša premijerka nastavlja autobiografsko-prozni niz.
Za lijepe sportske vijesti pobrinule su se igračice ženskog boćarskog kluba “Pula” koje su današnjom pobjedom u Čavlima došle do drugog naslova prvakinja Hrvatske. Pobijedili su i nogometaši Istre koji su u gostima savladali Osijek zgoditkom Prevljaka.
Sutra donosimo priču o moćniku iz Karojbe kojem se urbanizira 5.000 kvadrata na kojima je bespravno izgradio vilu s bazenom. Ista osoba u ovom trenutku čeka na četiri građevinske dozvole za četiri vile s bazenom nekoliko stotina metara dalje. Ujutro donosimo detalje.
Hvala vam što nas pratite i laka vam noć.
Sopranistica Georgie Goldin, flautistica Samanta Stell i pijanistica Aleksandra Santin Golojka izvest će Donoràove skladbe inspirirane Istrom, uz posebnu posvetu njegovoj suradnici Neviji Gregorovich
Oko 350 sudionika iz cijele Istre sudjelovalo je u globalnoj humanitarnoj utrci za istraživanja ozljeda leđne moždine, a među trkačima bili su i gradonačelnik Emil Nimčević te predsjednica Gradskog vijeća Tea Batel
Smerdel kaže da je pustolov ljepote siromah, jer mu ne treba mnogo, jer zna kako je bit u jednostavnosti. Iz takve jednostavnosti dohvaćaju se životni zanosi, sposobni da u mnogo toga iznađu ljepotu. Baš ti zanosi za ljepotom od čovjeka čine pustolova – slijedeći ih, on kreće putem koji je uvijek nepoznat, jer ničim nije unaprijed zadan
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
