Politika i društvo

ivanka toma za jutarnji list o NP brijuni

"Moćnici noću dolaze u krivolov, bivši ravnatelj iz auta puca na životinje iz puške s prigušivačem. Imamo snimke"

U krivolovu sudjeluju lokalni moćnici koji obnašaju visoke dužnosti u represivnim državnim tijelima i lokalni poslovni ljudi. Iza sebe ostavljaju dekapitirane lešine i utrobe životinja bačene u jame, navodi Jutarnji list


 
2 min
Istra24 ⒸFOTO: Manuel Angelini
Bivši ravnatelj Kolić

U krivolovu sudjeluju lokalni moćnici koji obnašaju visoke dužnosti u represivnim državnim tijelima i lokalni poslovni ljudi. Iza sebe ostavljaju dekapitirane lešine i utrobe životinja bačene u jame, navodi Jutarnji list

Istarsku javnost duboko je uznemirio jutrošnji tekst Jutarnjeg lista pod nazivom "Moćnici noću dolaze u krivolov, bivši ravnatelj iz auta puca na životinje iz puške s prigušivačem. Imamo snimke"

U članku novinarka Ivanka Toma donosi svjedočanstva zaposlenika koji su razotkrili šokantnu mrežu pogodovanja, straha i zloupotreba u srcu Nacionalnog parka Brijuni.

Kako se navodi u članku zaposlenici Nacionalnog parka progovorili su o nepotizmu, zapošljavanjima preko rodbinskih, prijateljskih i političkih veza, namještanjima poslova rodbini i prijateljima, manipulacijama s natječajima, a kruna svega toga je krivolov u kojem, tvrde izvori Jutarnjeg lista, sudjeluju lokalni moćnici koji obnašaju visoke dužnosti u državnim represivnim tijelima, lokalni biznismeni te "glavonje koje znaju doći iz Zagreba".

- Glavnu ulogu u nezakonitom lovu, prema našim izvorima, ima Eduard Kolić, čovjek koji je prije bio ravnatelj Nacionalnog parka, pa je obnašao dužnost v. d. ravnatelja, potom je bio voditelj Odjela životinjskih vrsta, da bi prije mjesec dana bio promaknut u savjetnika stručnog voditelja Nacionalnog parka Brijuni.

Kao jedan od rukovoditelja u Nacionalnom parku, Eduard Kolić je u Javnoj ustanovi zaposlio kćer i zeta.

Zet je vrlo brzo napredovao do funkcije voditelja tehničke službe i počeo stvarati vlastitu mrežu. S pozicije šefa tehničke službe dio poslova koji se obavljaju u Nacionalnom parku povjerio je vanjskim izvođačima, i to baš svojem kumu, a ponešto i rođenom bratu.

U krivolovu sudjeluju lokalni moćnici koji obnašaju visoke dužnosti u represivnim državnim tijelima i lokalni poslovni ljudi. Iza sebe ostavljaju dekapitirane lešine i utrobe životinja bačene u jame
Ogorčeni zaposlenici Javne ustanove govore o slučajevima korištenja glisera u privatne svrhe, o servisiranju privatnih vozila u radionicama Nacionalnog parka, o fiktivnim narudžbenicama, nabavkama građevnog materijala na račun Javne ustanove koji završava u zidovima i kupaonicama privatnih kuća ljudi koji upravljaju nacionalnim Parkom, navodi Jutarnji list.

Snimke i više o temi možete pročitati OVDJE

Podsjetimo i Istra24 je u više navrata pisala o ovom slučaju, u članku pod nazivom "ZA TROFEJNE ROGOVE JELENA AKSISA LOVCI NA BRIJUNIMA PLAĆAJU I DO 10 TISUĆA KUNA Novi šef Brijuna Eduard Kolić odbacuje optužbe o ilegalnim lovačkim seansama: 'Zapošljavanje moje kćeri i zeta na Brijunima nema veze sa mnom!' te  "Bukiraj da pucaš" na Brijunima odlazi u prošlost" koji možete pročitati na linku EKSKLUZIVNO: NAKON PISANJA ISTRE24 ZAUSTAVLJENO UBIJANJE DIVLJAČI NA BRIJUNIMA Sav komercijalni lov se ukida! Novi v.d. ravnatelj Eduard Kolić najavljuje premještanje divljači na neku novu lokaciju 


Nastavite čitati

Istra
 

(FOTO) Puljanka Ivana Vitasović-Kosić napokon istražuje u 'svojoj korti': na jugu Istre prikuplja tajne ljekovitog i korisnog bilja

"Vrijeme je podne i pet minuta. Gubitkom starijih mještana, znanje o istarskom bilju nepovratno nestaje", upozorava etnobotaničarka Ivana Vitasović-Kosić, rođena Puljanka koja se vratila na jug Istre kako bi spasila tradiciju od zaborava, a za to joj trebate - vi. Doznajte kako se uključiti u projekt koji čuva našu nematerijalnu baštinu i identitet i zašto su loboda i tušt zdraviji od bilo koje "super-hrane" iz uvoza

Istra
 

Trieste e Fiume le se somiglia per mile robe, una de queste xe i palassi de l'architeto Giacomo Zamattio

Anche se Trieste xe la cità del cafè, dela bora, dele “rifle”, dei orologi Darwil, del “no se pol”, del “viva là e po’ bon” e Fiume, invesse, la xe sai più dificile de decriver in maniera cussì lampante (cità del cantier? dei siluri”? del “ciudi la porta, smorza la luce, voga l’auto”? del “ghe go deto dala mama”), le due cità le se somiglia sai. Oltre ale ragionio georgrafiche e storiche a unirle xe anche l'architetura

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.