Sa stanice u Puli jutros je po prvi put je krenuo novi niskopodni dizel-električni vlak, opremljen klimatizacijom i pristupnim rampama za invalidska kolica i bicikle.
- Dugo sam na željeznici i mogu reći da se dugo nije ovakav pomak desio, rekao je pred polazak vlaka predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza Željko Ukić.
Iako zvuči pomalo nestvarno da ovaj vlak dolazi kao zamjena za čak 30 godina stare prethodnike i da ga Istra dobiva tek danas, novi stroj na kolodvoru bio je impresivan prizor.
Svako zlo za neko dobro
Dolasku ovog vlaka prethodila je, nažalost, nesreća koja se dogodila sredinom siječnja, kada se stari vlak u kvaru bez kontrole iz Galižane sjurio u Pulu. Na sreću, bez žrtava i veće štete, vlak se nakon sudara s kombijem veslačkog kluba zaustavio dalje na pulskoj Rivi.
Svako zlo za neko dobro, često je ponovljeno danas, mjesec i pol kasnije, kada stari vlakovi počinju odlaziti u povijest. Ako bude mogućnosti, kažu nam predstavnici HŽ-a, otići će i u muzej. Ono što je važno jest da na put od danas kreće novi vlak.
- Trebalo je i ranije, rekao nam je tijekom vožnje prema Kanfanaru saborski zastupnik HDZ-a Anton Kliman. Ovo je produkt jedne nesreće koju smo imali prije mjesec i pol dana i mišljenja sam da je trebalo i prije toga reagirati. Relativno dobro je prošlo i predstavljalo je krajnje upozorenje u kakvom su nam stanju vlakovi i šinobusi, kako mi volimo reći. Rezultat te priče je da smo danas dobili jedan vlak koji će kvalitetno opsluživati građane na istarskoj pruzi, rekao je zadovoljni Kliman i dodao da kvalitetna željeznička infrastruktura može znatno doprinijeti i turizmu. Oko 75% gostiju koji koriste smještaj u Veneziji, rekao nam je, dolaze vlakom pa bi i Istra mogla imati koristi kada, nakon obnove pulskog lukobrana, u Pulu počnu pristajati kruzeri.
Pula - Kanfanar u novom vlaku
Kako je voziti se u novom niskopodnom vlaku? Vrlo ugodno. Pored rampi za pristup invalidskim kolicima, unutrašnjost vlaka kapaciteta 167 sjedećih mjesta, ima i prostor predviđen za bicikle. Tu je i kvalitetan sustav klimatizacije, a cijeli je vlak pokriven i video nadzorom. A brzina? 120 km/h. Ali, na nekoj drugoj pruzi. U upravljačkoj kabini smo saznali da je maksimalna brzina kojom će se novi stroj kretati kroz Istru 80 km/h, a mi smo danas uživali u prijatnoj vožnji brzinom od 70 km/h.
Odgovor na pitanje koliko će sada Istra biti bolje povezana s ostatkom Europe, jasno određen odgovor danas nismo uspjeli dobiti. Slično je i s temom povezivanja Istre s ostatkom Hrvatske. Anton Kliman nada se skorom povezivanju s Divačom koja će oživjeti ideju istarskog željezničkog ipsilona koji će jednim krakom Istru povezati sa zapadom, a drugim s destinacijama poput Austrije, Češke i Poljske.
Na spominjanje Google maps procjene da putovanje od Pule do Zagreba vlakom traje 20h, Željko Ukić rekao je da je to najnepovoljnija verzija. Nažalost, prilično je precizna. Plana za konkretnu liniju trenutno nema, ali pregovara se sa slovenskim željeznicama i, tko zna, rekao nam je Ukić, možda se ponovno rodi projekt poput nekadašnjeg Zelenog vlaka.
Desetogodišnji plan
A, kako povezati Istru s Istrom, pitali smo istarskog dožupana, Tulia Demetliku, koji nam je rekao da je svjestan da je poluotok trenutno povezan prvenstveno učeničkim prijevozom.
- U proračunu za ovu godinu imamo izradu studije javnog prijevoza u Istarskoj županiji. Cilj te strategije je da se napravi duboka analiza na koji način povezivati općine i gradove. Ali, treba mijenjati i navike ljudi, da ne koriste vlastite automobilima, a to je najteže. Dok sam ja bio mlad, vozili smo se autobusima, međutim danas je standard takav. Vjerujem da će poskupljenje goriva to izmijeniti. Budući da je Istra ukrug poveziva u sat vremena, nadam se da će se kombinacijom željeznice i autobusnog prijevoza lokalni javni prijevoz organizirati na način da bude isplativ za građane, rekao je Demetlika, dodavši da bi bilo idealno kada bi autobusi vozili na baterije ili na vodik.
A koliko smo daleko od toga? Demetlika vjeruje da je optimalno vrijeme za cijeli proces desetak godina. Najavljeni rok za obnovu cijele flote je 2030. godina. A prvi baterijski vlakovi, najavio je državni tajnik za željeznicu Alen Gospočić, testirat će se na istarskim željeznicama već iduće godine u svibnju. Mjesta za izgradnju elektro-punionica već su određena, potvrdio je.
Sedam novih pružnih prijelaza
Nije ovo jedini najavljeni korak unaprijed. Kreditom svjetske banke, rekao nam je Kliman, osigurala su se sredstva za sanaciju 50 pružnih prijelaza u RH, od kojih se sedam nalazi u Istri, što će značajno povećati sigurnost pješaka na pružnim prijelazima.
Vlakova poput ovog koji se danas otisnuo na put Hrvatska je naručila sedam. U ovom trenutku nije poznato koliko će ih ukupno prometovati Istarskim poluotokom, niti kada će Istru lagodnije povezivati sa svijetom. Do tada, u nešto ugodnijoj, sigurnijoj i mirisnijoj verziji, od Pule do Kanfanara i dalje ćemo se voziti nešto ispod 40 minuta, ali smo se barem konačno otisnuli na put koji će na cilj stići za desetak godina.
Putnici na prvoj vožnji na relaciji Pula - Kanfanar bili su saborski zastupnici Emil Daus (IDS), Anton Kliman (HDZ), gradonačelnik Buzeta Damir Kajin, istarski dožupan Tulio Demetlika, gradonačelnik Pule Filip Zoričić, državni tajnik za željeznicu Alen Gospočić te direktor Uprava HŽ Putničkog prijevoza Željko Ukić.
