Položaj Roma u Hrvatskoj i Europi bio je tema današnjeg Okruglog stola u Gradskoj vijećnici Vodnjana, na kojem su sudionici izrazili svoje stavove i viđenja o prošlosti i sadašnjosti Roma u Europi i na Balkanu, s preporukama što treba činiti i kako se ponašati u budućnosti koja je pred velikom romskom zajednicom.
Skupu su prisustvovali predstavnici delegacija iz 17 država Europe, a skup je otvorio Ibrahim Punušković, predsjednik Vijeća romske nacionalne manjine u Gradu Vodnjanu u trećom uzastopnom mandatu, predsjednik Centra Roma Istra i predsjednik Izvršnog odbora Roma dijaspore Europe i Balkana.
Ibrahim Punušković
Punušković je ukazao na činjenicu kako Romi u Istri prednjače u odnosu na druge županije, dajući primjer kako je 80 posto Roma u Istri zaposleno, dok na primjer u Međimurju 80 posto Roma prima socijalnu pomoć.
- Radi se o istoj državi s istim zakonima, ali je odnos u županijama drugačiji prema Romima. Prije dvije godine imali smo jedan jako dobar program zapošljavanja mladih Roma u Istri, koji je jako uspješno prošao. Dajem primjer koji je nezamisliv u Međimurskoj županiji; naše cure u Istri rade u prehrambenim trgovinama, gdje prodaju kruh, salamu i sve ostalo. U Istri je to ostvareno, ali ne i u drugim županijama. U Istri živi Almir Ademi koji je jedan od najboljih kuhara u Hrvatskoj, imamo jedne od najboljih konobara u državi. Sve to znaju ljudi u Istri, ali ostatak države ne zna. Treba istaknuti kako su svi narodi koji žive u Istri nas Rome odlično prihvatili, jer kakvi smo mi prema njima, takvi su i oni prema nama. Naš Gradonačelnik Vodnjana je danas u Crnoj Gori, ali šalje nam punu potporu i poručuje da je tu za naše potrebe, te napominjem kako smo mi u partnerskom odnosu s Gradom i Županijom, poručio je Punušković.
Arif Abdulahi, predsjednik dijaspore Roma Europe i Balkana ispričao je kako ga je život s Kosova doveo u Vodnjan, a kasnije i u Njemačku iz koje se je vratio u 2022. godine, te je opisao kakav je odnos vladao osamdesetih godina prošlog stoljeća u Istri prema Romima.
- Rođen sam na Kosovu i doselio sam se u Vodnjan 1982. godine. Igrao sam nogomet za Galižanu, radio sam u Uljaniku. Opisat ću vam situaciju kako je onda izgledalo biti Rom u Istri. Kada bih ušao u autobus, ljudi su me se plašili pa je oko mene uvijek bilo dva metra prostora. Postojala je ta jedna distanciranost. Strah je postojao iz predrasuda. Plašili su se da im nešto ne ukrdem. Kasnije se to promijenilo. Dobio sam obitelj, djeca su mi išla u vrtić u Vodnjanu. Ipak, odlučio sam otići u Njemačku, gdje sam otvorio jednu udrugu u kojoj smo od 1989. pa sve do 2002. godine radili na pitanju Roma, izbjeglica iz bivše Jugoslavije. Opet sam se vratio u Vodnjan 2022. godine. Tada sam primijetio da Romi u Istri nisu zainteresirani za angažman u Vijeću Roma Istarske županije, te smo na tome poradili, tako da sada Vijeće postoji u Puli i Vodnjanu. Danas se naša djeca puno lakše integriraju u svojoj zajednici, gdje god u Europi živjeli. Mi Romi ne trebamo svoju nacionalnu državu jer svaka država u kojoj žive Romi je naša majka, zaključio je Arif Abdulahi.
Arif Abdulahi
Jedan od najpoznatijih Roma u Istri je bivši nogometaš NK Istre Toni Nikolić, koji je ukazao na činjenicu kako svatko može naći posao ako to stvarno želi. Istaknuo je kako izraz "cigan" pokazuje ono najgore među Romima, a biti Rom predstavlja pripadnika jedne velike i ponosne nacije. Pohvalio se uspjesima svoje kćerke Lorene, ali ukazao kako politika još uvijek u nekim segmentima provodi diskriminaciju.
- Ja sam radnik iz starog Uljanika, a radio sam i u novom. Kada kažem svoje pravo ime Toni, skoro pa nitko ne zna o kome se radi, ali kada kažem svoj nadimak Kigen, onda me svi znaju. Želim pohvaliti svoj bivši klub Istru koji su me odlično prihvatili kao sportaša. Želim poručiti svima u Istri i Hrvatskoj: onaj tko želi raditi, može raditi i naći će posao. Romi i sve ostale nacije svijeta trebaju se povezivati preko sporta, kulture i rada. Jedino mi Romi znamo kako je nama teško jer kada netko kaže "cigan", predstavlja ono najgore o nama, a kada kaže Rom, predstavlja jednu veliku naciju. Ja nisam "cigan", to je najgora stvar, jer ja sam Rom i imam svoju naciju. Želim pohvaliti svoju kćerku Lorenu Nikolić koja je završila četvrti stupanj srednjoškolskog obrazovanja i koja je bila prva Romkinja izabrana za najprodavačicu i treća u Rijeci na županijskom takmičenju. Nakon par godina se srela sa svojim nastavnicima koji su joj kazali kako je trebala na tom takmičenju biti prva, ali da su na prva dva mjesta izabrana djeca političara. Zašto je tome tako, zapitao je za kraj bivši nogometaš Istre Toni Nikolić.
Toni Nikolić - Kigen
Sanja Bogićević, predsjednica romskog društva iz Slovenije, ukazala je na potrebu obrazovanja romske djece, jer je poznata činjenica da nisu sva romska djeca u školama gdje bi im trebalo biti mjesto.
- Pomažem romskoj djeci u školi, kako bi imala zadovoljavajuće obrazovanje, jer svi znamo kako nisu sva naša djeca u školi. Moja velika želja je da romska djeca uspiju u školi jer poslije toga dolazi kvalitetniji posao i uspjeh u životu. Cilj nam je da djeci pomognemo u obrazovanju, kulturi i sportu. Možemo mi to sve napraviti, ako postoji sloga te da pokažemo kako smo jaki na djelima, a ne samo na riječima, poručila je Bogićević.
Sanja Bogićević
S Kosova je došao akademik Nusret Sahiti koji je govorio o tragediji rata na Kosovu koju je doživjela romska zajednica za koju tvrdi da je prije rata brojala 300 tisuća, a sada ih je desetak tisuća. Istaknuo je i diskriminaciju koja se prema Romima provodi u Europi.
- Dolazim s Kosova. 1999. godinem za vrijeme rata na Kosovu, predstavljao sam Romsku zajednicu kao predstavnik u Ujedinjenim narodima na Kosovu. To je bila velika tragedija za Rome jer tada ih je 250.000 napustilo svoje domove na Kosovu. Romi su do tada bili treća najzastupljenija nacija na Kosovu. Bilo nas je 300.000. Međunarodna zajednica sve ove godine nikada nije postavila pitanje "gdje su Romi?" i zašto su Romi napustili svoje domove na kojima su živjeli više od 600 godina. Tamo za nas Rome više nema života, kazao je Nusret Sahiti te dodao podatak o diskriminaciji koju doživljavaju Romi u Europi:
"U Europi živi oko 17 milijuna Roma i vjerojatno još toliko onih koji se nisu izjasnili kao Romi, a koji nemaju nikoga tko ih predstavlja u Europskoj uniji. U Europi nas još uvijek gledaju kao nekakve parazite koji žive na račun države. Diskriminaciju čine tako što nam ne osiguravaju mogućnost zapošljavanja te nam još uvijek nisu dozvolili da imamo službenog predstavnika u europskim institucijama", požalio se na odnos Europske unije Sahiti.
Nusret Sahiti
