Politika i društvo

U SLUČAJU PRODAJE ZAŠTIĆENOG KULTURNOG DOBRA

Možemo predlaže Gradu Puli da aktivira pravo prvokupa za zgradu Glavne pošte

"Trebamo planirati realizaciju zadovoljenja potreba građana za javnim objektima, glazbenim centrima, kulturnim institucijama ili objektima s raznolikim polivalentnim prostorima, a smještaj takvih sadržaja u unikatni biser arhitekture može biti vrlo poticajan kako za mladi naraštaj tako i za sve građane ovog grada", kaže pulski Možemo


 
3 min
Zoran Angeleski

"Trebamo planirati realizaciju zadovoljenja potreba građana za javnim objektima, glazbenim centrima, kulturnim institucijama ili objektima s raznolikim polivalentnim prostorima, a smještaj takvih sadržaja u unikatni biser arhitekture može biti vrlo poticajan kako za mladi naraštaj tako i za sve građane ovog grada", kaže pulski Možemo

Ukoliko zgradu Glavne pošte u Puli njen vlasnik Hrvatska pošta ponudi na tržištu, pulski Možemo traži da Grad Pula razmotri aktivaciju prava prvokupa tog kulturnog dobra.

Pritom se 'možemovci' pozivaju na naš prošlotjedni tekst u kojem je Hrvatska pošta navela da je "zgrada pošte jedna od nekretnina za koju smo procijenili da ima potencijal ekonomske aktivacije; u tom kontekstu naglašavamo kako nismo prodali zgradu niti smo o njenoj prodaji s ikim pregovarali".

Možemo se prizivanjem prvokupa poziva na Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

- Budući da se radi o kratkom roku od 60 dana, a znamo koliko su gradske institucije opterećene proceduralnim ograničenjima, predlažemo Gradu da što prije formira stručni tim koji bi razmotrio sve mogućnosti namjene objekta te opravdanost njegove kupnje. Svjedoci smo do sada propuštenih mogućnosti otkupa, pa se nadamo da nećemo žaliti naknadno, već se aktivno uključiti dok je vrijeme, ističu.

U našem smo tekstu naveli ovoljetni primjer pokušaja prodaje napuštene zgrade pošte u centru Šibenika, koja je također kulturno dobro. Za ovaj je objekt od 700-tinjak kvadrata u srpnju ove godine Hrvatska pošta po cijeni od nepunih 2,5 milijuna eura ponudila Šibensko-kninskoj županiji da iskoristi zakonsko pravo prvokupa nekretnine. Županija se 21. srpnja ove godine zbog manjka novca odrekla prvokupa.

 

'Sve što je napravljeno u interijeru i na eksterijeru je zapravo zanatski perfektno izrađen ručni rad, koristeći neviđene kombinacije raznih vrsta mramora, istarskog kamena, aluminija, mozaika crvenog stakla, Murano stakla, bronce i orahovine, a sve prema detaljnim nacrtima arhitekta. Radi se o remek-djelu arhitekture i dizajna na području grada Pule, a valorizacija toga je potvrđena i  Rješenjem da zgrada ima svojstvo kulturnog dobra od 2003. i 2005. godine', vele možemovci

Budući da je zgrada već ekonomski aktivirana korištenjem dijela za potrebe pošte i davanjem u zakup ostalog dijela poslovnog prostora Zavodu za mirovinsko osiguranje, za očekivati je da se , kako kažu 'možemovci', najavljene promjene ipak odnose na moguću prodaju.

U slučaju da to remek djelo arhitekture bude ponuđeno na tržištu, budući da ima i svojstvo kulturnog dobra, vlasnik ju je dužan ponuditi Republici Hrvatskoj, Istarskoj županiji ili Gradu Puli, navodeći cijenu i druge uvjete prodaje. Prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, prvenstvo u ostvarenju prava prvokupa ima grad ili općina u odnosu na županiju i Republiku Hrvatsku. Ako nakon isteka roka nitko od navedenih ne prihvati ponudu, vlasnik može kulturno dobro prodati drugoj osobi uz cijenu koja ne može biti niža od cijene navedene u ponudi i pod uvjetima koji za kupca nisu povoljniji od uvjeta sadržanih u ponudi.

- Danas kad su gotovo sve investicije u gradu podređene turizmu i kada nam većina gospodarskih aktivnosti ovisi o turizmu, trebamo planirati realizaciju zadovoljenja potreba građana za javnim objektima, glazbenim centrima, kulturnim institucijama ili objektima s raznolikim polivalentnim prostorima, a smještaj takvih sadržaja u unikatni biser arhitekture može biti vrlo poticajan kako za mladi naraštaj tako i za sve građane ovog grada, zaključuje pulski Možemo.


Nastavite čitati

Pula
 

( FOTO) Puležan Robert Hrelja objektivom lovi stare istarske kvake: "Zamjenom drvenih ulaznih vrata plastičnom i alu stolarijom nestaje dio vrijedne zanatske baštine"

U Puli sam pronašao dvjestotinjak starih, unikatnih kvaka iz doba Austro-Ugarske i nekoliko iz doba Italije. Najviše ih ima na Monte Zaru, nešto u starom gradu u Dobrilinoj, Cankarevoj ulici, nekoliko je divnih primjeraka na zgradi Admiraliteta na pulskoj rivi...Mislio sam da će ih biti više sačuvano na Verudi u starim vilama, no nisam imao sreće. Puno je vrata zamijenjeno, kvake su izgubljene, zamijenjene jeftinim plastičnim verzijama, veli Hrelja

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.