Prof. Goran Čular: "IDS je dovoljno jak u Istri da može izdržati to što bi izborna jedinica bila veća" - Istra zajedno s Primorsko-goranskom i Ličko-senjskom županijom?

Nakon što je Ustavni sud prije dva tjedna ukinuo Zakon o izbornim jedinicama koji prestaje važiti 1. listopada ove godine, postalo je jasno da Sabor do tog datuma mora usvojiti model koji će ili mijenjati broj zastupnika po izbornim jedinicama ili prekrojiti njihove granice, što je potvrdio i ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica.

Naime, izborni sustav već tri ciklusa počiva na neravnomjernoj preraspodjeli broja birača po izbornim jedinicama. Ukratko, ne vrijedi u svakom dijelu Hrvatske glas jednako. Zbog toga je, kako je još ranije uspio zaključiti Ustavni sud, ali do sada nije ništa napravio, upitna i zakonitost, ali i opći demokratski karakter cjelokupnih izbora.

Odstupanja između biračkih jedinica su znatno veća od zakonom propisanim pragom od plus pet do minus pet posto u odnosu na prosjek.

Po postojećem modelu broj birača i biračica varirao je od 317.759 u četvrtoj izbornoj jedinici (Virovitičko-podravska i Osječko-baranjska županija) do 414.280 u devetoj izbornoj jedinici (Ličko-senjska, Zadarska, Šibensko-kninska županija i sjeverni dio Splitsko-dalmatinske županije).

Deveta izborna jedinica ima sad čak 34 posao više birača od četvrte, a biraju isti broj zastupnika 

To znači da deveta izborna jedinica ima 34 posto više birača u odnosu na četvrtu, a biraju jednak broj zastupnika – njih 14 - baš kao i sve ostale izborne jedinice.

Pa tako i osma koja obuhvaća Istarsku županiju i dio Primorsko-goranske. U osmoj izbornoj jedinici je na za zadnjim parlamentarnim izborima bilo 376.415 biračica i birača. Dakle, deset posto manje nego u devetoj izbornoj jedinici.

Ako bi se primijenio model formiranja broja zastupnika prema broju birača, a uzimajući brojke zabilježene na izborima 2020. godine, jedino bi Istra, odnosno osma izborna jedinica ostala na 14 zastupnika i zastupnica.

Sve ostale izborne jedinice išle bi brojku gore ili dolje, najviše sedma i deveta, koje bi s 14 porasle na 16, dok bi četvrta pala na 12.

Prof Čular: "GONG-ov model sa šest izbornih jedinica je optimalan iz više razloga"

O ovoj smo temi razgovarali s izv. prof. dr. sc. Goranom Čularom sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti.

- Budući da je HDZ i prije odluke Ustavnog suda o ukidanju Zakona o izbornim jedinicama novi zakon, kakav HDZ-ov model očekujete, s obzirom na njihove stranačke  interese? Hoće l se odlučiti na prekrajanje granica izbornih jedinica ili će mijenjati broj mandata unutar postojećih jedinica?

- To se još ne zna. Prema onom što su dosad rekli o tom pitanju, najviše putem ministra pravosuđa Ivana Malenice , HDZ razmatra dva modela – da na trenutnu geografsku podjelu izbornih jedinica odrede različiti broj mandata, proporcionalan broju birača, ili će optirati za model demografa i geografa dr. Nenada Pokosa s Instituta "Ivo Pilar" o geografskoj redefiniciji izbornih jedinica, uz dosadašnji broj od 14 mandata u svakoj izbornoj jedinici.

I jedan i drugi model potpuno su minimalistički u odnosu na ono što je Ustavni sud rekao i, po meni, uopće ne slijede sva upozorenja Ustavnog suda iz obrazloženja njihove odluke.

- Koliko će takvi minimalistički modeli doprinijeti smanjenju nejednakosti biračkog prava?

- Ne do kraja. Čak i da matematički bude sve ok, Ustavni sud je naveo još dvije stvari koje su dio istog problema (ne)jednakosti biračkog prava. To su, pod jedan, nevjerodostojni popisi birača i, drugo, izborne jedinice trebale bi pratiti administrativne jedinice Hrvatske. Bilo koje od ta dva rješenje koja za sada HDZ iznosi u javnost ne zadovoljavaju te dodatne kriterije Ustavnog suda.

- Zašto smatrate optimalnim GONG-ov model sa šest izbornih jedinica?

- Iz više razloga. Prvo, zato što do kraja zadovoljava sve ono što je napisao Ustavni sud u obrazloženju svoje odluke. Kao drugo, taj model na neki način omogućuje da Grad Zagreb bude izborna jedinica i da ne odstupa previše od ostalih u broju mandata. Naime, uz veći broj izbornih jedinica, događa se odstupanje Zagreba. Model sa šest izbornih jedinica vodi boljoj predstavljenosti nego li što je sada, u smislu da bi bio manji broj nepredstavljenih birača, dok bi i rezultati u mandatima bili proporcionalniji rezultatima u glasovima.

- Koliko bi takva podjela bila štetna za IDS, s obzirom na to da bi po GONG-ovom  modelu Istarska županija bila u petoj izbornoj jedinici zajedno s Primorsko-goranskom te Ličko-senjskom županijom?

- Ni sada Istra nije svoja izborna jedinica. I sada je Istarska županija zajedno s dijelom Rijeke. Ništa se u tom smislu ne bi promijenilo.

- Može li se u Istri očekivati, kad bi tako bilo, svojevrsna ‘buna’ u smislu da se podjela izbornih jedinica politički poistovjeti s teritorijalnim regionalnim ustrojem, tipa “Što ćemo mi zajedno s Likom?”.

- Kao što sam rekao, ni sada izborne jedinice ne slijede županijske granice.

- Da, ali IDS-a nema preko Učke?

- Dobro, ali IDS će dobiti svoj broj glasova, koje bi dobio i ovako i onako.

Dosad je dobivao tri-četiri mandata?

IDS bi i dalje, ovisno o svojoj snazi, sasvim sigurno dobivao mandate. IDS je dovoljno jak u Istri da može izdržati to što bi izborna jedinica bila veća. Prema tom modelu, u toj bi izbornoj jedinici bilo 17 ili 18 mandata. Tako da ne vidim tu problem.